Razlog je to što je u zemljama EU od 1. januara ove godine zabranjeno držanje kokoški nosilja u kavezima. Međutim, 13 država EU nije još uspjelo da provede ovu mjeru, te još 50 do 100 miliona kokošaka nosilja, od 330 miliona koliko ih ima u EU, nije promijenilo "način života".
Jaja koja nose kokoške koje se i dalje drže u kavezima, međutim, ne smiju da se prodaju izvan zemlje u kojoj su proizvedena.
Cijene jaja su zato u posljednjih nekoliko sedmica udvostručene, a očekuje se da će neposredno pred Uskrs još da porastu. To pogađa prije svega veletrgovinu i prehrambenu industriju.
U maloprodaji to veliko poskupljenje potrošači još ne osjećaju, jer trgovci sklapaju dugoročne ugovore o isporuci robe.
Udruženje proizvođača tjestenina u Njemačkoj saopćilo je da je niz firmi došao u tešku situaciju zbog drastičnog poskupljenja jaja. Slične su reakcije i predstavnika proizvođača keksa, kolača, gotovih sosova i majoneza.
Mediji pišu da su prvi manji proizvođači već morali da proglase bankrot jer je cijena jaja kokoški nosilja iz kaveza poskupjela s 8,1 na 14,5 centi.
EU je propis o zabrani držanja kokoški nosilja u kavezima donijela još 1999. godine i zemljama članicama dala rok od 12 godina da ga postepeno provedu. Određeno je da kokoške moraju da imaju više prostora, šipke za stajanje, kao i slamu za gnijezda.
Njemački proizvođači su 2010. okončali proces prelaska na novi sistem proizvodnje jaja. Manje od petine jaja koja se proizvedu u Njemačkoj je od kokošaka koje žive u kavezima, oko 60 posto je s farmi na kojima se kokoške drže u velikim halama na kojima smije da živi do devet životinja na kvadratnom metru.
Oko 13 posto jaja koja se proizvede u Njemačkoj je od kokošaka koje slobodno kljucaju na otvorenom prostoru, ostatak su jaja iz biološko-organske proizvodnje.
Trećina jaja koja se u Njemačkoj godišnje potroše dolaze iz uvoza. Organizacije poljoprivrednika potrošačima ipak obećavaju da će nastojati da do uskršnjih praznika problem riješe i osiguraju nesmetano snabdijevanje tržišta.
