Evropska privreda u najvećoj recesiji nakon II svjetskog rata

"Evropska privreda je usred najveće i najraširenije recesije u poslijeratnom razdoblju. Međutim, očekuje se da će ambiciozne mjere koje su u ovom iznimnim okolnostima poduzele vlade i središnje banke ove godine stabilizirati privredne aktivnosti i sljedeće godine omogućiti oporavak", rekao je povjerenik za privredu i finansije Joaquin Almunia.

U prognozama Evropske komisije kaže se da će ove godine BDP u 16 zemalja članica eurozone i u svih 27 članica EU-a pasti za 4 posto, puno više nego što se ranije predviđalo. Sljedeće godine predviđa se stabilizacija s padom BDP-a od 0,1 posto, i to uz uvjet da počne oporavak bankarskog sektora i svjetske trgovine.

Glavni razlozi za recesiju su pogoršanje globalne finansijske krize, veliko smanjenje svjetske trgovine i korekcije u stanogradnji u pojedinim privredama.

BDP u Njemačkoj će pasti za 5,4 posto, u Italiji i Velikoj Britaniji između 4 i 4,5 posto, Španjolskoj i Francuskoj 3 posto, u Sloveniji 3,4 posto. Najveći pad BDP-a predviđa se u trima baltičkim republikama Latviji 13,1 posto, Litvi 11 posto i Estoniji 10,3 posto. Kipar je jedina zemlja u kojoj se predviđa blagi rast BDP-a za 0,3 posto.

Povjerenik Almunia je rekao da se uočavaju znakovi stabilizacije u eurozoni, čija privreda više nije u "slobodnom padu".

Međutim, "iako ima pozitivnih znakova, još nemamo statističku kritičnu masu da bismo mogli reći da smo se izvukli iz krize", rekao je Almunia.