Osnivači Unije imali su jasan cilj - učvršćivanje mira u Evropi. Danas, međutim, malo političara ili glasača vjeruje da je sve tješnja integracija preduvjet za očuvanje mira. Stoga su "proevropljani" prinuđeni stalno smišljati nova obrazloženja.
Neki kažu da je glavni cilj EU-a da članicama osigura prosperitet, drugi da je to širenje demokratskih ideja, dok treća škola mišljenja ide i dalje tvrdeći da je tješnja integracija potrebna kako bi Evropa na svjetskoj sceni sačuvala kakvu-takvu moć.
Tu su i oni, posebno Britanci, koji kažu da treba zaboraviti velike, apstraktne vizije i usredotočiti se na praktične koristi koje Unija može donijeti običnim ljudima - putovanja bez putovnice, jeftinije telefonske pozive, sveučilišne stipendije.
Optimisti se nadaju da će teška ekonomska vremena razdrmati Evropsku uniju i izvući je iz krize u koju je utonula. Nadaju se da će ekonomski problemi produbiti solidarnost i dovesti do još dublje integracije.
Razvoj događaja im, međutim, ne daje za pravo. Već u ranoj fazi financijske krize države članice okrenule su se jedna protiv druge, a najžučnije riječi razmijenile su Njemačka i Grčka.
Istina je da ima ljudi koji iz krize srednjih godina izađu ojačani, s novim razlozima da ostanu zajedno. Drugi se, međutim, jednostavno razvode, zaključuje Financial Times.
Jelena Đoković kao Ristana iz "Srećnih ljudi": Komična montaža dijeli se mrežama
Jedna od najvećih historijskih misterija riješena: Naučnici pročitali spis star 2.000 godina
Helem Nejse predstavio četvrti album: 15 novih pjesama s cijelim spektrom muzičkih žanrova
