Rezolucijom usvojenom gotovo jednoglasno zatražen je također embargo na uvoz kloniranih životinja, njihovih potomaka i bilo kakvih drugih kloniranih proizvoda.
Europarlamentarci su zabrinuti zbog visoke stope smrtnosti kloniranih životinja.
"Kloniranje je nevjerojatno rasipan način proizvodnje hrane, koji uzrokuje smrt mnogih životinja samo da bi se proizveo jedan uspješan klon", rekla je zastupnica Zelenih Caroline Lucas.
"Dokazano je da životinje koje prežive kloniranje imaju više mana i umiru ranije od ostalih životinja", istaknula je.
"Samo osam posto kloniranih ovaca ima potomke ili embrije koji mogu preživjeti. Kod krava je to 15 do 20 posto, kod koza manje od tri posto, svinja tri do pet posto, a zečeva manje od dva posto", kazala je.
U raspravi je izražena bojazan i da bi kloniranje moglo smanjiti genetsku raznolikost stoke, dok američka nevladina organizacija Centar za sigurnost hrane (CFS) upozorava da bi korporacije poput Monsanta patentiranjem kloniranih životinja mogle steći kontrolu nad cijelim životinjskim vrstama.
Evropska agencija za sigurnost hrane (EFSA) ocijenila je u januaru da je klonirana hrana sigurna za korištenje, što smatra i američki FDA.
Evropska skupina za etiku u znanosti i novim tehnologijama (EGE), savjetodavno tijelo Evropske komisije, izrazila je međutim sumnju da je kloniranje životinja radi prehrane etički opravdano.
U Evropi i svijetu, prenosi Hina, trenutno se ne prodaju proizvodi od kloniranih životinja. Na tržištu bi se po nekim procjenama mogli naći do 2010.
Utjecaj duhanskog dima na odjeću i čulo okusa: Šta su otkrili Stankica Stojanović i Eldar Resić
