Svijet
4

Eksperti zabrinuti zbog požara u Černobilu, vlasti u Kievu tvrde da nema opasnosti od radijacije

Klix.ba
(Foto: EPA)
Ukrajinske službe se bore s požarom u Černobilu i veoma su blizu pobjede, ali su ljudi i dalje zabrinuti s obzirom da mnogo veću opasnost predstavlja širenje radioaktivnih čestica.

"Vatrogasci gase posljednja žarišta", navedeno je u današnjem saopćenju. Vatre ima još na tri odvojena područja.

Radiološka laboratorija je postavljena u blizini požarišta gdje se automatski obavljaju testovi svaka tri sata, a podatke prikuplja 39 autmatiziranih postaja.

Požar je progutao oko 400 hektara šume otkako je izbio u utorak. Vlasti u Kievu tvrde da opasnosti od širenja radijacije nema, no, imao i onih koji u to ne vjeruju. Eksperti tvrde da ima razloga za brigu.

"Količina radioaktivnosti koja je oslobođena tokom požara može biti jednaka većoj nuklearnoj nesreći. Neki materijali koji su kontaminirali područje se možda nalaze i u drveću. Drugim riječima, nakon nuklearne katastrofe 1986. godine ih je drveće apsorbovalo, kao i ostatak biosfere. Nakon što drveće izgori, oslobađaju se radioaktivne čestice. To je kao da se katastrofa ponovo događa", izjavio je ekolog Christopher Busby.

Brojni eksperti dijele njegovo mišljenje.

"Ako udahnete taj dim, izloženi ste radijaciji", jasan je bio Thompson, koji je učestvovao u čišćenju nakon nesreće u nuklearnom reaktoru 1979. godine u Pennsylvaniji.

"Cezij-137 je opasan od 300 do 600 godina, a šuma i trava ga je apsorbovala. On će biti opasan vjekovima, a požari ga šire", rekao je naučnik Kevin Kramps.

"Vjetrovi nose dim ka sjeveru, prema Kievu. To je opasno po ljude koji žive tamo", riječi su Noama Segala, člana Izraelskog energetskog foruma.

No, ukrajinska vlada uprkos tome tvrdi da opasnosti nema.

"Sve je pod kontrolom. Požar je udaljen 23 km od postrojenja u Černobilu. Radimo sve kako bismo spriječili širenje požara", saopćila je vlada.

No, stanovništvo je uplašeno.

"Vlasti neće reći ništa, samo će nas držati u mraku, čak i ako se nešto dogodi. Njihov cilj je spriječiti paniku. Mislim da je ova situacija veoma opasna. Kada se dogodila nuklearna katastrofa 1986. godine, bili smo u gradu. Rekli su nam i tada da je nivo radijacije nizak, a on je bio veoma visok. Dakle, ne vjerujem vlastima", izjavila je Olga.

Prije gotovo 30 godina eksplozija i požar u Reaktoru 4 u Černobilu su doveli do oslobađanja radioaktivnih čestica u atmosferu, čime je kontaminirano okolno područje, a nivo radijacije je povećan u Rusiji, Ukrajini, Bjelorusiji i širom Evrope. To je bila najgora nuklearna katastrofa kada je riječ o žrtvama i troškovima čišćenja. Reaktor je naknadno prekriven sarkofagom od ojačanog betona.

No, u prvim satima katastrofe, vlasti su smirivale stanovništvo.

"Bez obzira koliko smo ih prali, radijacija je ostajala na odijelima. Uvjeti rada su bili teški. Na kraju smo svi bili izloženi visokoj radijaciji", rekao je Pyotr Popov, jedan od onih koji su radili na mjestu nesreće. On je bio jedan od 800.000 ljudi koji su rizikovali svoje živote kako bi drugi mogli živjeti. Od tog broja izgubljeno je 25.000 života.