{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


VIDEO
/
Eksperti: Rata neće biti, Sjeverna Koreja puno priča, a malo radi

14.3.2013. u 12:32
23
8
Eksperti: Rata neće biti, Sjeverna Koreja puno priča, a malo radi
23
Eksperti: Rata neće biti, Sjeverna Koreja puno priča,  a malo radi
Foto: AFP
Rat ili nuklearni rat između dviju Koreja neće se desiti, tvrde eksperti. Širi se strah da bi Pyongyang mogao pokrenuti brze, ali kontrolisane provokacije tokom narednih mjeseci, ali stručnjaci smatraju da će Sjeverna Koreja radije stalno prijetiti nuklearnim bombama nego se upustiti u rat, piše Globalpost.
Prošle sedmice, Sjever je zaprijetio vježbama koje je nazvao "pravom“ na preventivni nuklearni napad, koji bi trebao biti odgovor na odluku Ujedinjenih Nacija o proširenju ekonomskih sankcija.

Situacija bi se mogla pogoršati zbog saopćenja američkog State Departmenta da će proširiti i vlastite restrikcije na četvericu sjevernokorejskih zvaničnika i vanjskotrgovinsku banku Sjeverne Koreje.

Sjevernokorejski vođa Kim Jong-un u utorak je saopćio još konkretniju prijetnju Zapadnom moru (poznatom i kao Žuto more), spornoj granici na zapadu poluotoka, koja je trenutno pod okupacijom Južne Koreje.

Vrhovni vođa naredio je artiljerijskim trupama stacioniranim uz obalu da rat može odmah početi, javili su državni mediji. Vojsci je naređeno da se pripreme da Baengnyeong, ostrvo na kojem živi pet hiljada stanovnika, pretvore u "plameno more“.

Napad je moguć, ali minimalan i kontrolisan

Posmatrači u Koreji se obično ne bi ni osvrnuli na prozaično brbljanje režima poznatog po tome što uglavnom samo priča. Ipak, ovoga puta postoji i razlog za brigu: od sredine '90-ih godina prošlog stoljeća Sjeverna Koreja je povremeno bila i dosljedna kada je u pitanju Zapadno more.

"Zapadno more je uvijek pogodno za provociranje Južne Koreje. Poenta je prijetnjama zadržati novac koji dolazi sa juga“, rekao je Robert Kelly, profesor političkih nauka na Univerzitetu Pusan National u Južnoj Koreji, misleći na južnokorejsku pomoć.

"Do vojnog okršaja bi moglo doći prije kraja godine, ali bi to bilo nešto minimalno i kontrolisano, budući da Sjeverna Koreja ne može izvesti iznenadni napad, a onda pobijediti u potpunom ratu“, objasnio je Kelly.

Zvaničnici u Ministarstvu odbrane Južne Koreje tvrde da ne vjeruju da će Sjeverna Koreja ispuniti svoje prijetnje.

Historija postratnih sukoba

Ipak, Pyongyang je učinio presedan. Izazvao je dva sukoba u Zapadnom moru 2010. godine, u jednom trenutku dovodeći Seoul u situaciju da ozbiljno razmisli o uzvratnom zračnom napadu, priznao je bivši predsjednik Južne Koreje Lee Myung-bak.

U martu 2010., Seoul je optužio Sjevernu Koreju za potapanje ratnog broda Cheonan i pogibiju 46 mornara. Pyongyang je negirao napad. U novembru je Sjeverna Koreja otvorila artiljerijsku vatru na ostrvo Yeonpyeong kada je stradalo dvoje civila i dva vojnika.

Sjeverna Koreja nikada nije priznala Sjevernu graničnu liniju i tvrdi da su je Ujedinjene Nacije samovoljno označile nakon Korejskog rata.

Južna Koreja smatra da je očuvanje teritorije u Zapadnom moru neophodno. Seoul se brine da bi, ukoliko bi se granica pomjerila više na jug, teritorija bila ranjiva na iznenadne napade, piše Roger Cavazos, saradnik kalifornijskog instituta Nautilus.

Razgraničenje je Južnoj Koreji ostavilo pet ostrva, od kojih su tri pozicionirana naspram zapadne obale Sjeverne Koreje. Tokom '90-ih, Sjeverna Koreja je samovoljno precrtala granicu i smjestila ostrva u svoju teritoriju.

Tada su počeli slati i manje brodove na jug, kako bi pokazali suverenost. Dva morska okršaja desila su se 1999. i 2002. godine, krajem sezone lova na rakove. Sjevernokorejski patrolni čamci i ribarski brodovi prešli su granicu i otvorili vatru na južnokorejske brodove.

U novembru 2009., sjevernokorejski patrolni brod prešao je granicu i otvorio vatru na južnokorejski. Okršaj, u kojem je stradalo 10 sjevernokorejskih mornara, je brzo završio. Ipak, morski sukobi nisu uvijek bili žarište sukoba između dviju Koreja.

Tokom '60-ih godina prošlog stoljeća Sjeverna Koreja je povremeno slala komandose kako bi se infiltrirali na jugu i terorisali civile. Kasnih '70-ih i tokom '80-ih, špijuni su se pretvorili u teroriste i okrenuli se kidnapovanju stranih civila u Japanu, bombardovanju civilnih aviona i švercu narkotika kroz sjevernokorejske ambasade.

Danas Sjeverna Koreja ulaže sve svoje resurse u skupi nuklearni program, ali režim ipak radije samo prijeti bombama, nego što bi se upustio u konvencionalni rat, tvrde analitičari.

Povremeni sukobi u Južnom moru pokazuju koliko i na šta je ovaj režim spreman ukoliko ne primi prijeko potrebnu pomoć iz Seoula. Analitičari to nazivaju državnim ucjenjivanjem.

Parodije propagande

Sjevernokorejska propaganda već je postala meta parodija širom svijeta. Najveći hit postala je sinhronizirana verzija propagandnog videa nazvana "Kako Amerikanci žive danas" (How Americans Live Today). Lažni prijevod opisuje hiperbolizirane scene Amerikanaca prisiljenih da žive u šatorima i jedu otopljeni snijeg kako bi preživjeli.

Autor parodije je britanski putopisac Alun Hill, koji sam priznaje da ne zna nijednu riječ na korejskom jeziku.


Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: