Poslije desetodnevne, na momente žučne debate vođene u glavnom gradu Republike Irske, učesnici su odlučili da zabrane daljnju upotrebu ovog spornog oružja koje se smatra odgovornim za smrt stotina nedužnih civila, često i tokom nekoliko godina po okončanju sukoba u kojem je korišteno.
Prema ovom nacrtu, zemlje koje sudjeluju na ovoj konferenciji imaju period od osam godina za uništavanje skladišta takvih bombi, i zabranjeno im je prodavati tu vrstu bombi nekoj drugoj vladi.
Kako bi se udovoljilo NATO savezu, u prijedlogu sporazuma stoji da zemlje koje ga potpišu i dalje mogu vojno surađivati sa zemljama koje nisu potpisnice.
Sjedinjene Države – koje su jedan od najvećih svjetskih proizvođača kasetnih bombi – protive se ovom sporazumu te bojkotiraju i konferenciju u Irskoj, zajedno s Izraelom, Rusijom, Kinom, Indijom i Pakistanom.
Pristalice zabrane se nadaju da će međunarodni pritisak primorati i te zemlje da se priklone zabrani. Oni očekuju da će sporazum udariti žig srama na daljnju upotrebu ove vrste oružja, na isti način na koji je zabrana nagaznih mina utjecala na korištenje ove vrste oružja.
Kasetne bombe se mogu ispaliti sa zemlje ili biti bačene iz aviona, eksplodiraju u zraku, nakon čega se rasprše u stotine manjih bombi, koje se onda aktiviraju na vrlo širokom pojasu na zemlji. Te, manje bombe, mogu odmah eksplodirati ili ostati skrivene mjesecima, da bi i tada bile smrtonosne za osobu koja naiđe na njih. Kasetne bombe kada ne eksplodiraju postaju svojevrsne nagazne mine.
Neposredno prije objavljivanja saopćenja o dogovoru o zabrani upotrebe kasetnih bombi, britanski premijer Gordon Brown je, dramatično izmijenivši dosadašnju politiku, obećao da će uništiti sve britanske zalihe ovog oružja u okviru nastojanja da se osigura svjetska zabrana njihove proizvodnje i upotrebe:
"Odlučili smo da sve tipove kasetne municije kojima raspolažemo stavimo van upotrebe. Nadam se da će i druge zemlje slijediti naš primjer".
Kritičari kasetnih bombi prvenstveno ukazuju na smrtonosnu zaostavštinu kasetne municije - stotine neeksplodiranih bombica godinama poslije oružanog sukoba sakate i ubijaju nedužne civile.
U Dublinu su svjedočile mnoge žrtve kasetnih bombi, među njima i 43-godišnji Branislav Kapetanović iz Kraljeva: "U eksploziji kasetne bombe izgubio sam obje šake i obje noge, oštećeni su mi vid i sluh. Kasetne bombe spadaju među najopasnija oružja današnjice, a ogromna većina njihovih žrtava su civili."
Kapetanović je pozdravio sporazum o zabrani kasetne municije, izražavajući zadovoljstvo što su učesnici, kako je rekao, pokazali da su im ljudi važniji od oružja.
Ove bombe, prvobitno zamišljene kao sredstvo za uništavanje protivničke žive sile, korištene su s tragičnim posljedicama po civile u BiH, Srbiji, Libanu, Iraku i Afganistanu, podsjeća BBC.
Sada je tome došao kraj, uvjeren je Tomas Nash, koordinator Koalicije za kasetnu municiju koja godinama lobira za zabranu tog oružja: "Ovo je najveći humanitarni ugovor o razoružanju potpisan u posljednjih više od deset godina. On će zauvijek baciti ljagu na to oružje i učinit će da ga više neće koristiti ni zemlje koje nisu bile predstavljene u Dublinu, poput SAD, Rusije, Kine i Izraela. Daljnja upotreba kasetne municije postat će jednostavno nezamisliva."
Nash u tom kontekstu podsjeća na ugovor o zabrani nagaznih mina: "Amerikanci nisu 1997. godine potpisali zabranu upotrebe protupješadijskih mina, ali još od Zaljevskog rata iz 1991. to oružje nisu koristili. Ugovor je, dakle, djelovao preventivno, a isto će se dogoditi i sa kasetnim bombama".
Washington, međutim, kako javlja BBC-ev dopisnik, za sada ostaje pri stavu da ne treba zabraniti sve vrste kasetne municije: "Ugovor neće zaustaviti saradnju između zemalja potpisnica i onih koji se zabrani protive, tako da tekuće operacije NATO-a neće biti ugrožene“, naglašava se u Washingtonu. Visoki zvaničnik State Departmenta nedavno je upozorio da bi ugovor mogao da oteža američko učešće u mirovnim operacijama i humanitarnim intervencijama. To je Washington jasno stavio do znanja svojim saveznicima uoči konferencije u Dublinu.
Ugovorom je predviđeno da potpisnice u narednih 12 godina unište sve zalihe kasetne municije.
U Dublinu se dosta raspravljalo o definiciji tog oružja - na kraju je dogovoreno da se zabrane svi postojeći tipovi kasetnih bombi.
Ugovor će biti otvoren za potpisivanje u decembru u Norveškoj.
Utjecaj duhanskog dima na odjeću i čulo okusa: Šta su otkrili Stankica Stojanović i Eldar Resić
