Strauss-Kahnu (58) je na ulazu u novu zgradu sjedišta MMF-a u Washingtonu dobrodošlicu izrazio dosadašnji izvršni direktor Rodrigo de Rato, koji je u junuu podnio ostavku, saopćio je MMF.
Novi čelnik MMF-a je kazao da će nastaviti s reformama koje je pokrenuo De Rato, posebno s promjenama koje treba da vodećim novim ekonomijama i zemljama niskog dohotka osiguraju veću ulogu pri odlučivanju u Fondu.
Strauss-Kahn preuzima MMF u vrijeme zabrinutosti oko utjecaja koji će na globalno gospodarstvo imati gubici na tržištu visokorizičnih hipotekarnih kredita u SAD-u, kao i brige zbog mogućnosti ubrzanog nastanka globalnih neravnoteža i učinka na glavne valute, navodi MMF.
Jedan od najvećih izazova za Strass-Kahna bit će postizanje sporazuma 185 zemalja članica MMF-a o preraspodjeli glasačkih kvota u MMF-u kako bi se ojačao utjecaj sada slabo zastupljenih novih ekonomija.
Godišnji sastanak MMF-a i Svjetske banke u oktobru podudario se s objavom Svjetskoga gospodarskog pregleda koji je pokazao da Kina, Indija i Rusija danas nose polovicu svjetskoga gospodarskog rasta, dok sustav odlučivanja u MMF-u i dalje uvelike odražava ravnotežu snaga iz razdoblja nakon Drugoga svjetskog rata.
Od Strauss-Kahna se očekuje da uvjeri evropske zemlje da odustanu od dijela svojih glasačkih prava, navode analitičari.
"Povijesno smo navikli misliti da je da je blokada u Washingtonu, ali sada je blokada ustvari u Evropi", ocijenio je Domenico Lombardi, predsjednik oksfordskog Instituta za ekonomsku politiku i suradnik Brookings instituta u Washingtonu.
Kada bi reforma sustava glasanja MMF-a odrazila današnju snagu pojedinih gospodarstava u svijetu, gdje je Kina na četvrtom mjestu iza SAD-a, Japana i Njemačke, Peking bi mogao imati veći utjecaj u Fondu od Velike Britanije i Francuske, koje će na to teško pristati.
Lombardi ocjenjuje kako bi Strauss-Kahn i talijanski ministar finansija Tommaso Padoo-Schioppa, koji je u oktobru imenovan na čelu Upravnog odbora MMF-a, trebali zajednički uvjeriti evropske zemlje u potrebu da odustanu od dijela glasačkih prava.
"Evropi je u dugoročnom interesu da ima globalnu monetarnu insitituciju koja dobro funkcionira i može stvarno pridonijeti globalnoj finansijskoj stabilnosti", dodao je.
Neke zemlje u razvoju kao što su Brazil i Argentina otvoreno su upozorile kako bi mogle napustiti MMF ako unutar njega ne dođe do zaokreta.
Strauss-Kahn, koji je najavio kako namjerava biti reformski izvršni direktor, naglasio je i da se Fond suočava s pitanjima o vlastitoj važnosti i legitimnosti. U nedavnom intervju je kazao kako neke zemlje postavljaju pitanja korisnosti Fonda, s obzirom da imaju dovoljno deviznih rezervi i ne ovise o MMF-u.
Bivši francuski socijalistički ministar finansija i profesor ekonomije na Institutu za političke studije u Parizu, naglasio je kako MMF treba pomoći da bi se osiguralo da globalizacija radi u interesu svih ljudi u svijetu.
"Neću reći da je globalizacija dobra za sve jer uvijek ima ljudi koji pate od nejednakosti i siromaštva. No barem možemo nastojati učiniti globalizaciju boljom za sve", rekao je Strauss-Kahn, dodajući kako će to pomoći održavanju međunarodne stabilnosti i sigurnosti.
Struss-Kanh je najavio kako će jedan od njegovih prioriteta biti i rješavanje problema s raskorakom u prihodima i troškovima MMF-a.
Naime, kako su u prvoj polovici desetljeća mnoge zemlja otplatile zajmove MMF-u i zaključile aranžmane s njim, prihodi Fonda su opali i ne mogu pokrivati proračun od oko milijardu dolara godišnje za 2.700 zaposlenika.
Fond sada traži alternativni model finasiranja, a jedna od opcija je i prodaja dijela zlatnih rezervi, no Strauss-Kahn je najavio i smanjenje potrošnje, što je oduvijek bio glavni recept MMF za zemlje u finansijskim teškoćama.
Jedna od najvećih historijskih misterija riješena: Naučnici pročitali spis star 2.000 godina
Šta predviđa zabrana TikToka u SAD-u i koje bi zemlje mogle slijediti taj primjer
