"Naš primarni cilj ostaje da Srbija i Kosovo i cio zapadni Balkan nastave svoj put ka demokratskoj konsolidaciji i evropskim integracijama, a rješavanje statusa Kosova je neophodno da bismo osigurali održivu stabilnost i ojačali razvoj regiona", navodi se u uvodnom dijelu dokumenta koji su pripremili visoki predstavnik EU Solana i komesar za proširenje Rehn, u koji su "Novosti" imale ekskluzivan uvid.
"Samo ujedinjena EU, koja će zajedno sa svojim partnerima stati, svom svojom težinom, iza Marttija Ahtisaarija može da dovede proces odlučivanja o statusu Kosova do brzog i uspješnog završetka. Budući da će EU imati glavnu ulogu u poststatusnom periodu, EU mora da ostane u punoj mjeri uključena u proces, pogotovo u rad Vijeća sigurnosti UN", navedeno je u dokumentu.
"Angažman EU u postatusnom periodu bit će moguć samo ako EU bude imala jedinstven i usklađen pristup Kosovu. Zato je vrlo važno da rješenje za status Kosova bude doneseno u Vijeću sigurnosti UN. EU i njeni partneri će pomagati u implementaciji statusa, jer EU ne može da zamijeni ni volju ni kapacitete institucija i naroda Kosova da implementira statusno rješenje.
Odgovornost lokalnih vlasti i partnerstvo s međunarodnom zajednicom treba da budu osnovni princip za primjenu statusa", kaže se u dokumentu.
Solana i Rehn podsjetili su da bi novi ustav Kosova trebalo da bude usvojen u roku od 120 dana od donošenja rezolucije u VS UN-a.
Dvojica zvaničnika uputili su apel ministrima EU da još jednom jasno kažu da je Srbiji mjesto u EU, i da će ona biti vrlo važna za primjenu statusa Kosova.
"Snažne veze EU sa Srbijom će biti suštinski činilac u naporima da dovedemo statusni proces do uspješnog kraja. Dobrodošlica Srbiji za članstvo u EU i dalje je na snazi. Srbiji koja vjeruje u evropsku budućnost bit će pomognuto da prevaziđe svoju nedavnu prošlost, a EU je u potpunosti spremna da nastavi da radi sa Srbijom na ostvarivanju njenih evropskih perspektiva", navodi se u dokumentu. Solana i Rehn su istovremeno naveli u dokumentu da bi prijelazni period od donošenja rezolucije do prelaska vlasti s UNMIK-a na kosovske institucije mogao biti vrlo osjetljiv u političkom i sigurnosnom smislu, a to najviše zavisi od ponašanja kosovskih Srba i Beograda, koji bi mogli da testiraju autoritet UNMIK-a, pogotovo kosovski Srbi koji čine većinu u općinama na sjeveru Kosova.
Moguće je da ekstremne grupe na obje strane isprovociraju incidente i huškaju članove pojedinih zajednica da napuste Kosovo, pa je zato vrlo važno da međunarodna zajednica i kosovske vlasti budu spremne da se suoče s tranzicijskim periodom, ističe se u dokumentu.
Govoreći o međunarodnom civilnom predstavniku (MCP) koji će predstavljati i EU na Kosovu, Solana i Rehn navode da on neće preuzeti tu funkciju u Prištini sve dok se ne završi tranzicijski period koji će trajati 120 dana od donošenja rezolucije.
Međunarodna civilna kancelarija će biti snažno podržana od SAD-a koji će snositi polovinu troškova, a NATO će biti odgovoran za međunarodno vojno prisustvo. OSCE će biti prisutan na terenu i pomagat će MCP-u u demokratskom razvoju Kosova, kaže se u dokumentu.