Dok ljudi jedva sastavljaju kraj s krajem, vlada Azerbejdžana ulaže milijarde u Evropske igre

"Dok se većina Azerbejdžanaca jedva snalazi kako da sastavi kraj s krajem, svi ti raskošni troškovi stvarno iritiraju ljude", kaže Arastun Orujli iz istraživačkog centra East-West sa sjedištem u Bakuu. "Vladi su Evropske igre postale najviši prioritet. To je reklama za vladu. Ali, s ekonomske tačke gledišta, ove igre su potpuno beskorisne".

Javne frustracije izazvao je i požar u bloku zgrada u Bakuu, u kojem je smrtno stradalo 15 osoba, a desetine povrijeđeno. Na društvenim mrežama pojavile su se brojne karikature kojima se ukazuje na vladinu opsesiju Evropskim igrama i optužuje vlast da joj je imidž iznad sigurnosti.

Požar je pospješio lako zapaljivi materijal kojim su obložene zgrade iz sovjetske ere, objavljeno je nakon uviđaja. Više od 200 starih zgrada u Bakuu obloženo je tim materijalom, a sada je predsjednik Ilham Aliyev naredio da se on odmah ukloni.

"Površinske obloge su samo dio vladine prakse skrivanja stvarnog izgleda stvari", smatra Orujlu. "Naprimjer, aerodrom u Bakuu ima novu pistu, a oko nje vlasti su naredile gradnju zida koji svijetli tokom noći i izgleda veoma lijepo. Ali glavni razlog zbog kojeg je zid izgrađen je da se sakrije siromaštvo iza njega i stvori iluzija napretka i razvoja".

Evropske igre nisu prvi veliki međunarodni događaj čiji je Baku domaćin. Prethodno se tu 2012. godine održao Eurosong. I tada su aktivisti skretali pažnju javnosti na kršenje ljudskih prava, izbacivanje ljudi iz stanova, policijske progone, korupciju i nedostatak slobode govora.

Rasul Jafarov, mladić koji je organizovao kampanju "Pjevaj za demokratiju", danas je iza rešetaka. U aprilu je osuđen na šest i po godina zatvora zbog zloupotrebe položaja i utaje poreza. Gotovo svi vladini kritičari su u zatvoru. Među njima se nalaze aktivisti za ljudska prava, advokati i novinari.

"Vlada ovoga puta nije željela nimalo rizikovati", kaže Giorgi Gogia iz organizacije Human Rights Watch. "Uskladili su napore da ušutkaju sve one za koje su mislili da mogu ocrniti imidž zemlje".

Najpoznatija novinarka koja se bavila istraživačkim novinarstvom Khadija Ismayilova od decembra 2014. godine je u pritvoru. Ipak, to nije spriječilo njene kolege iz OCCRP-a (Organized Crime and Corruption Reporting Project) da objave detalje istrage koju je ona započela o poslovanju azerbejdžanske vladajuće porodice.

OCCRP je zaključio da su offshore kompanije usko povezane sa predsjednikom prisilno preuzele milijardu dolara vrijedne dionice najvećeg mobilnog operatera u zemlji. Sa sve manje nezavisnih novinara u zemlji, Azerbejdžanci rijetko imaju priliku saznati o ovim optužbama za korupciju na visokom nivou. Mediji koje kontroliše država su uoči 12. juna puni napisa o predsjednikovom presijecanju crvenih vrpci i otvaranju novih sportskih borilišta.

Vladini dužnosnici sve kritičare etiketiraju kao osobe koje žele diskreditovati zemlju. Također, poriču da su hapšenja kritičara politički motivisana.