{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Dilema pred godišnji sastanak MMF-a

F
22.4.2009. u 09:43
0
0
Dilema pred godišnji sastanak MMF-a
0
Dilema pred godišnji sastanak MMF-a
Foto: AFP/HO/IMF/File
Ovog vikenda ministri finansija i guverneri centralnih banaka iz raznih dijelova svijeta okupit će se u Washingtonu na redovnim proljetnim zasjedanjima Svjetske banke i Međunarodnog monetarnog fonda.
Jedna od tema ovih skupova bit će - kako najbolje upotrijebiti bilion dolara koji su čelnici skupine G-20 namijenili Međunarodnom monetarnom fondu.

Premda su čelnici 20 najvećih ekonomija svijeta na sastanku prošlog mjeseca obećali bilion dolara MMF-u za zajmove i druge vrste pomoći u ublažavanju globalne ekonomske krize, neka pitanja još uvijek nisu rješena, javlja Glas Amerike.

Primjerice, odakle će se namaknuti stotinu milijardi dolara što su ih čelnici skupine G-20 obećali multilateralnim organizacijama poput Afričke i Azijske banke za razvoj.

Nadalje, treba razjasniti pojedinosti korištenja 250 milijardi dolara vrijednih posebnih prava vučenja iz Međunarodnog monetarnog fonda. Prema planu, oko 19 milijardi dolara posebnih prava vučenja pripalo bi siromašnijim zemljama, a oko 60 milijardi zemljama sa srednjim prihodom poput Meksika ili Brazila.

MMF dijeli posebna prava vučenja među zemljama s obzirom na veličinu njihovog glasačkog uloga u MMF-u.

Skupina G-20 pristala je, također, prodati više od 400 tona zlatnih rezervi Međunarodnog monetarnog fonda. Očekuje se da će na taj način biti prikupljeno jedanaest milijardi dolara, a dio tog novca bit će upotrijebljen za finansiranje zemalja u razvoju.

MMF također ima program Flexible Credit Line, iz kojeg se daju izvanredni zajmovi zemljama koje su se potvrdile fiskalno discipliniranima.

Neki analitičari zabrinuti su da će taj novac iskoristiti srednje ekonomije, a da će siromašne zemlje – koje najviše trebaju pomoć – biti zaobiđene.

Očekuje se da će tokom proljetnog zasjedanja Svjetske banke i Međunarodnog monetarnog fonda aktivističke organizacije vršiti pritisak kako bi siromašne zemlje dobile darovnice, a ne zajmove koji bi, prema mišljenju aktivista, mogli ponovno dovesti do dužničke krize u Africi.

Afričke zemlje danas duguju donatorima oko 400 miliona dolara.

Aktivisti, također, potiču čelnike MMF-a i Svjetske banke da nove zajmove ne uvjetuju mjerama štednje, poput smanjenja javnih troškova i povećanja kamatnih stopa, što se obično traži u normalnim okolnostima.

Prema njihovom mišljenju, takve mjere dovele bi do dodatnog smanjenja beneficija siromašnima i produbljivanja recesije. Umjesto toga, oni žele da se zadrže, ili čak poveća javna potrošnja posebno u sektorima obrazovanja i zdravstvene zaštite.

Komentari (0)
Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: