{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Deset izazova za Obamu

F
15.11.2008. u 13:06
0
3
Deset izazova za Obamu
0
Deset izazova za Obamu
Foto: Reuters
Barak Obama, koji će u Bijelu kuću ući 20. januara 2009. godine, suočit će se s velikim brojem važnih pitanja vanjske politike.
BBC je izdvojio deset ključnih izazova koji će se naći pred novim predsjednikom Amerike i načine na koje će ih možda riješiti.

1. Uloga SAD-a u svijetu

Izvjesno je da američki glasači, koji su izabrali Obamu, očekuju značajne promjene u vanjskoj politici svoje zemlje, u odnosu na onu koju je provodio Džordž Buš. Ova promjena mogla bi donijeti prebacivanje s unilateralizma na multilateralizam, ali i manje priče o SAD-u kao o jedinoj svjetskoj supersili. Sukobi bi mogli ustupiti pred širom upotrebom diplomatije.

Ipak, američki predsjednici su često, bez obzira na očekivanja, ulazili ili bivali uvučeni u sukobe, tako da niko ne bi trebalo da očekuje da neće biti sukoba tokom Obaminog mandata. Na njegov ulazak u Bijelu kuću već čekaju dva aktuelna sukoba, a kako će njegovo predsjedništvo biti zapamćeno, zavisi o tome kako će ih riješiti.

2. Irak

Obama je najavio da će svojim komandantima u Iraku narediti da svoje misije orijentišu ka "uspješnom završetku rata". "To treba da se uradi s odgovornošću", rekao je Obama.

Predsjednik SAD-a je ovo definirao kao "davanje vremena iračkoj vladi da ojača sopstvene vojne snage" i namjerava da postepeno povuče većinu američkih trupa u roku od 16 mjeseci od njegove inauguracije, odnosno do juna 2010. godine, naveo je BBC.

Ovo bi mogao da bude veliki politički plus za Obamu. Ipak, izvjestan broj vojnih snaga SAD-a ostao bi u Iraku da provodi operacije protiv terorističke organizacije Al-Kaide, tako da potpuno povlačenje trupa nije uopće predviđeno.

3. Afganistan

Ovo je možda najveći izazov za Obamu. Ako se sukobi u Iraku smanjuju, može se slobodno reći da su se u Afganistanu "razmahali". Obama je obećao da će se "fokusirati na Afganistan". On je rekao da će u ovu zemlju poslati još dvije brigade. Obama je također obećao da će napadati vođe Al-Kaide, a posebno Osamu bin Ladena, "gdje god da su", a čini se i bez obzira na to da li se Pakistan slaže s tim ili ne, piše BBC.

Planirano sređivanje situacije u Afganistanu znači da će Obama raditi na poboljšanju funkcionalnosti vlade ove zemlje, razvijati efikasniju politiku s Pakistanom, čija je stabilnost i sama veliki problem, i boriti se protiv talibana i Al-Kaide čije su snage smještene u pograničnim regionima Pakistana.

4. Rat protiv terorizma

Čuvena stavka Bušove politike mogla bi imati manjeg značaja tokom Obaminog mandata. Novi predsjednik Amerike želi da vrati vanjsku politiku svoje zemlje tradicionalnim vrijednostima i da sarađuje s umjerenim političarima islamskog svijeta da bi se suprotstavio propagandi Al-Kaide. Njegov stav ipak ne isključuje upotrebu sile.

"Neću oklijevati da upotrijebim vojne snage protiv terorista koji predstavljaju direktnu prijetnju Americi", rekao je Obama.

Ovdje postoje dvije ključne stavke, zatvaranje zatvora Gvantanamo Bej i dodatne zabrane mučenja koje provode pripadnici CIA-e, ocijenio je BBC.

Ukoliko se - bolje rečeno kad se zatvori Gvantanamo Bej, Obama će morati da odluči šta da uradi s najokorjelijim od oko 255 zatvorenika koliko ih je tamo. Obama je nagovijestio da će na njima primijeniti uobičajeni američki pravni sistem, ali neki dokazi koje pružaju vojne komisije, dobijeni iznudom ili još gorim sredstvima, bili bi zabranjeni od američkih sudova.

Pravni tim predsjednika SAD-a radi na ideji o hibridnom sistemu, u okviru kojeg bi zatvorenicima bilo suđeno u Americi, pred miješanim, civilno-vojnim sudovima. O ovome još nije donijeta odluka.

5. Iran

Ovo bi moglo da bude jedna veoma kritična situacija. Mnogo toga zavisi o postupcima iranske vlade. Ukoliko Iran nastavi s pravljenjem naoružanja s malim količinama uranija, moglo bi se dogoditi da Obamina administracija jednostavno nastavi s politikom sankcija, ili da je čak produži i proširi.

Obogaćivanje oružja uranijem moglo bi dati signal Izraelu da potegne vojne akcije protiv iranskih nuklearnih postrojenja. Posljedice ovakvih događaja mogu biti nesagledive.

Obama je rekao da će s Iranom pregovarati "bez postavljanja uvjeta", ali ne znači da će se prvi razgovori obaviti na predsjedničkom nivou. Trenutna vlada Irana nevoljna je da obustavi obogaćivanje naoružanja uranijem, tako da bi bilo kakav sporazum mogao da uključi pravo Irana na izvjesni stepen obogaćivanja, iako pod striktnom kontrolom.

6. Mirovni proces na Bliskom istoku

Buš se nadao da će Izraelci i Palestinci sklopiti sporazum do kraja godine, ali sada to izgleda nemoguće, pa će tako Obama vjerovatno biti suočen i s vječnim pitanjem o stepenu umiješanosti SAD-a u mirovni proces. Prva faza rješavanja ovog problema su svakako izbori u Izraelu, zakazani za 10. februar, nakon kojih će biti jasno da li u ovoj zemlji postoji vlada spremna na kompromise.

Osim Izraela i Palestine, tu je i ono što je Ričard Holbruk, potencijalni državni sekretar SAD-a, nazvao "kriznim lukom", koji se proteže od Turske do Pakistana. Ovo uključuje i Siriju, čija pomoć će biti neophodna za stabilizaciju situacije u Iraku.

7. Rusija

Nedavni događaji u Gruziji stvorili su takvu krizu u odnosima Rusije i Zapada, kakva nije viđena još od hladnog rata.

Ovo je dalo maha zabrinutosti mnogih država i postavlja se pitanje kakva će biti politika nove američke administracije prema Rusiji. SAD trebaju rusku pomoć u rješavanju i drugih problema, kao što su to Irak i Darfur, naveo je BBC.
Prva stavka je koliko se može dopustiti Gruziji – i Ukrajini – da napreduju prema članstvu u NATO-u, koje im je principijelno obećano.

Ministri NATO-a diskutovat će o ovom pitanju u decembru, a "iza zavjese" riječ će imati i Obamin tim. Iako Bušova administracija tvrdi da je Gruzija od članstva "udaljena kilometrima", postoje mogućnosti napretka uz Rusiju.

Tu je i pitanje američkog antiraketnog štita koji bi trebalo da bude postavljen u Poljskoj i Češkoj Republici, što Rusija osporava.

Kako će Obama sarađivati s Rusijom vidjet će se po načinu rješavanja pitanja nuklearnog oružja. Ključna stavka je da li će SAD i Rusija pregovarati o daljem smanjenju atomskog naoružanja.

Na širem planu, Obama je prošle godine prihvatio poziv četvorice bivših američkih diplomata da Amerika treba da cilja ka oslobođenju svijeta od nuklearnog oružja.

8. Sjeverna Koreja

Posljednji potezi Sjeverne Koreje bili su pozitivni, piše BBC. Ova zemlja je prihvatila da se provedu mjere da bi se uvjerili da je nuklearni program obustavljen, u zamjenu za uklanjanje svog imena s američke liste država koje podržavaju teroriste. Ali izgleda da Sjeverna Koreja namjerava da sačuva nuklearno oružje koje navodno ima, pa će se tako pred Obamom naći pitanje može li njegova administracija ubijediti vladu ove zemlje da odustane od tog.

9. Kina

Američki odnosi s Kinom su veoma važni, otkako je Kina postala stalna članica Vijeća sigurnosti UN-a i počela da širi svoju ekonomiju po svijetu.
Kina nije problem za SAD, iako su budućnost Tajvana i Tibeta i dalje "trn u oku" Kine.
Tokom proteklih godina, kineska vlada je bila koncentrirana na unutrašnji ekonomski razvoj i dokle god je to njen prioritet, odnosi sa SAD-om će biti stabilni, ocijenio je BBC. Za sada nema naznaka da Barak Obama želi drugačije odnose s ovom zemljom.

10. "Nova diplomatija": finansije, klimatske promjene, energija

Obamu će tokom mandata zadesiti i ključna pitanja koja su dio takozvane nove diplomatije.

Trenutna finansijska kriza u svijetu, u kojoj se i američki novac daje bankama na zajam, natjeraće Obamu da se uvelike pozabavi ovim problemom.
On se također obavezao da će uraditi više o pitanjima globalnog zagrijvanja i smanjenja emisije gasova za 80 posto do 2050. godine. Ovo će biti jedna od najvećih stavki tokom njegovog predsjedništva, nakon što istekne važnost Protokola iz Kjotoa 2012. godine.

Energije, a posebno zalihe nafte, još jedan su izazov za Obamu. On je obećao da Amerika u periodu od 10 godina više neće zavisiti od nafte s Bliskog istoka i iz Venecuele. Ipak, gotovo svi američki predsjednici, počevši od Džimija Kartera, govorili su da Amerika mora da koristi manje nafte, da bi potom otkrili kako je teško preduzeti mjere u tom pravcu, naveo je BBC.

Odgovorima na ovih 10 ključnih problema, američka administracija s Barakom Obamom na čelu pokazat će ujedno i kakva će biti nova uloga Amerike na međunarodnoj sceni.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: