Danas se završava samit G8

Najavljeno je da će G8 na tom sastanku usvojiti i trogodišnji plan ulaganja, vrijedan 15 milijardi dolara, za povećanje proizvodnje hrane i prehrambene sigurnosti u najmanje razvijenim državama svijeta.

Najveći dio sredstava u taj investicioni fond trebalo bi da daju SAD - oko tri do četiri miljarde dolara - dok će Japan uložiti približno tri milijarde dolara, prenosi u petak agencija Kyodo.

Prijedlog G8 za obimna ulaganja u povećanje poljoprivredne proizvodnje i poboljšanje ishrane u siromašnim zemljama trebalo bi, kako je rečeno na samitu G8, značajno da smanji broj gladnih i nedovoljno uhranjenih ljudi u Africi, ali i drugim siromašnim regionima svijeta.

Specijalizovana agencija UN-a za ishranu i poljoprivredu je uoči samita G8 saopćila da će se broj gladnih u svijetu ove godine uvećati za više od 40 miliona, na preko milijardu ljudi.

G8 (SAD, Japan, Njemačka, Rusija, Velika Britanija, Francuska, Italija i Kanada) će na kraju samita objaviti zajedničku deklaraciju u kojoj će se nabrojati sva bitna pitanja, prijedlozi i odluke sa skupa "osmorke" kome su prisustvovali i državnici mnogih drugih zemalja, uključjući i lidere takozvanih brzo rastućih ekonomija.

U četvrtak su učesnici samita G8 ponovo potvrdili potrebu, prilikom rasprave o globalnoj ekološkoj situaciji, da se emisija štetnih gasova u atmosferu prepolovi do polovine ovog stoljeća.

G8 je istovremeno zatražila od najrazvijenijih zemalja da vlastitu emisiju štetnih gasova snize do 2050. za 80 posto u odnosu na nivo iz devedesetih godina prošlog stoljeća.

Kina i Indija, koje su najveći emiteri štetnih gasova, uz SAD, Japan i Rusiju, odbile su, međutim, da prihvate pozive i prijedloge G8, ocijenivši da zemlje "osmorke" do sada nisu učnile dovoljno da se najveći savremeni ekološki problemi uspješno riješe.

Učesnici samita G8, kao i lideri svih drugih zemalja koji prisustvuju tom događaju, u četvrtak navečer su se saglasili da se pregovori o sklapanju novog opšteg trgovinskog sporazuma, poznatog kao Doha runda, okončaju u okviru mehanizma Svjetske trgovinske organizacije do kraja iduće godine.

Samit u L' Aquili je, inače, otvoren prije tri dana raspravom o tekućoj ekonomsko - finansijskoj krizi i tada je data podrška naporima koje čine vlade širom svijeta u cilju oživljavanja privrednog rasta, uz napomenu da se na vrijeme mora osmisliti odgovarajuća "izalazna strategija" za period nakon što krizno razdoblje prođe i globalna ekonomija uđe "u normalu".