Pravo glasa u 27 zemalja članica ima oko 375 miliona osoba.
Prvi će na birališta Britanci i Nizozemci u četvrtak, 4. juna, zatim Irci 5. juna, Česi 5. i 6. juna, u Slovačkoj, Latviji, Malti i Kipru izbori se održavaju u subotu 6. juna, a u preostalih 19 zemalja članica glasat će se u nedjelju 7. juna.
Na ovim izborima strahuje se od malog odziva birača koji stalno opada od prvih direktnih izbora za Evropski parlament 1979. godine. Tada je glasalo 63 posto birača i nakon toga izlazak na izbore stalno opada, dok je s druge strane rasla moć Parlamenta u procesu donošenja odluka.
Na drugim izborima 1984. glasalo je 61 posto, zatim 1989. 58,5 posto, 1994. 56,8 posto, 1999. 49,8 posto, a na posljednjim 2004. 45,6 posto.
Predizborne ankete pokazuju da se odnos snaga u parlamentu neće bitnije mijenjati. Stranke desnog centra, demokršćani i pučani, okupljeni u krovnoj organiziciji Evropskoj pučkoj stranci (EPP) ostat će i dalje najjača snaga u parlamentu, a iza njih su socijalisti i liberali.
Sljedeći saziv Evropskog parlamenta bira se prema pravilima Ugovora iz Nice, budući da Lisabonski ugovor još nije stupio na snagu. Ugovor iz Nice predviđa smanjenje broja zastupnika na 736 sa sadašnjih 785.
Međutim, zemlje članice su dogovorile da se broj zastupnika poveća čim Lisabonski ugovor stupi na snagu, što bi se prema očekivanjima trebalo dogoditi sljedeće godine.
Lisabonski ugovor uveo je gornju i donju granicu - najmanji broj zastupnika iz jedne članice ne može biti manji od šest, a najveći ne veći od 96. Ukupan broj zastupnika iznosio bi 750 plus predsjednik Parlamenta.
