{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Dan Martina Luthera Kinga - blagdan svih Amerikanaca

F
21.1.2008. u 17:12
0
0
Dan Martina Luthera Kinga - blagdan svih Amerikanaca
0
Dan Martina Luthera Kinga - blagdan svih Amerikanaca
U Sjedinjenim Državama danas je nacionalni praznik u čast rođenja velečasnog dr. Martina Luthera Kinga Mlađeg.
On je pedesetih i šezdesetih godina prošlog stoljeća vodio nenasilnu borbu za građanska prava i okončanje rasne segregacije u Americi. U aprilu 1968. King je ubijen. U korištenju nenasilnih metoda on je najvećim dijelom bio inspiriran Mahatmom Gandhijem, koji je kolonijalnoj Indiji pomogao da se izbori za nezavisnost od Britanije 1948. godine, izvještava VoA.

"San mi je da jednoga dana, na crvenim brežuljcima Džordžije, sinovi bivših robova i sinovi bivših robovlasnika budu u stanju zajedno sjesti za Sto bratstva ..." – rekao je King u govoru masi od četvrt miliona mirnih demonstranata u korist građanskih prava, u Washingtonu augusta 1963.

Velik dio duha toga njegovog poziva na pravdu poticao je iz iskustva Mahatme Gandhija, udaljenog od Kinga ne samo za čitav kontinent nego i za čitavu generaciju. Godine 1893. kao mladi indijski odvjetnik u Južnoj Africi Gandhi je bio izbačen iz vagona prvog razreda u vozu za koji je platio kartu i poslan da sjedi među drugim nebjelačkim putnicima u trećem razredu.

Taj će se trenutak, kako kaže David Cortwright, predsjednik Foruma Fourth Freedom, duboko odraziti na čovječanstvo: "Bio mu je to prvi put u životu da se susreo s rasnim predrasudama. Bio je vrlo gnjevan i što je duže o tome razmišljao, to je bio sigurniji da se protiv toga treba boriti. No, nije vjerovao u nasilje. Gandhi je vrlo rano shvatio samorazornu i samouništavalačku prirodu nasilja, kao i način na koji nasilje pothranjuje i zaziva drugo nasilje, dovodeći do neprekinutog ciklusa. Bilo mu je jasno da iz toga začaranog kruga treba izaći."

Poput Gandhija, koji je bio hindus, tako je i dr. King, kršćanski svećenik, svoj politički aktivizam temeljio na vlastitoj vjeri. Kao što Gandhijev hinduizam uči da su sva ljudska bića, pa i neprijatelji i tlačitelji, božanski izražaj s ne manjom vrijednošću od samog sebe, velečasni dr. King i njegovi sljedbenici bili su inspirirani Isusovom zapovješću da "okrenu i drugi obraz" kada ih neprijatelj udari; da za njega mole, za njega pate i na koncu da mu oproste.

"Dr. King je običavao govoriti: 'Njegovoj sposobnosti da nam nanese patnje odgovorit ćemo našom jednakom sposobnošću da patimo'" - prisjeća se Andrew Young, prvi crnački američki ambasador pri UN-u i jedan od najbližih prijatelja i saradnika Martina Luthera Kinga.

On je upravo završio s gledanjem dokumentarnog filma "Dare Not Walk Alone", o pokretu za građanska prava, koji uključuje i snimke iz nenasilnog protesta koji je on predvodio 1964. u Saint Augustinu, na Floridi.

"Gledam sada kako sam onda bio guran, udaran, gažen ... Vidi se i jedna žena razbijenog nosa, koji je danas, siguran sam, ponovno lijep. Ona je na to premlaćivanje gledala kao na dokaz fizičke hrabrosti, kao što sam i ja ... kao na dokaz da si voljan suprotstaviti se Zlu i riskirati i svoj život, ali ne pokleknuti. Voljnost da se pati za ono u što se vjeruje jedna je od najvećih vrlina", kazao je Andrew Young.

I Gandhi, i King, i Andrew Young jasno su razumjeli da će moralni dignitet nenasilnih protesta, prikazan putem medija, utjecati na američko javno mnijenje. Takvi su metodi inspirirali i kasnije političke pokrete diljem svijeta. Vrijedi se samo sjetiti nenasilne narandžaste revolucije u Ukrajini, pomirljivih nastojanja u postapartheidskoj Južnoj Africi, kao i napora Dalaj Lame u ime Tibetanaca.

Univerzalnost onoga što je Gandhi nazivao "snagom istine i ljubavi" razlog je zašto Andrew Young kaže da Dan Martina Luthera Kinga ne bi trebalo smatrati praznikom samo američkih crnaca: "Desilo se da je Martin Luther King bio Amerikanac afričkog porijekla. To je bilo slučajno. Ono što nije bilo slučajno jeste da se on borio i uspio promijeniti Ameriku, a da se ni na koga gnjevno nije ustremio. Pouka toga je da trebamo slaviti nenasilje kao trajnu opciju rasta i razvitka ljudske civilizacije."

Komentari (0)
Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: