"Više nego ikad dijelimo istu sudbinu. Situacija s penzijama ili dugovima u jednoj zemlji utječe na banke i porezne obveznike u drugoj zemlji, i u dobru i u zlu. Ta međuovisnost nije neželjena posljedica našeg djelovanja, naprotiv, ona je od početka bila bitan motiv za ujedinjenje Evrope", rekao je Van Rompuy u govoru koji je objavio njegov ured.
Van Rompuy ističe da izgradnja sve tješnjih veza između ekonomija i društava na kontinentu pridonosi miru među državama, prosperitetu građana i jačanju utjecaja Evrope u svijetu, prenijela je Hina.
"Vrlo dobro znam da ideja Evrope kao jamca za mir, kod mladih generacija gubi moć uvjeravanja. To se sada čini kako daleka prošlost, ali mi nikada ne smijemo zaboraviti okrutne povijesne lekcije. Međutim, većina zemalja članica upoznala je burna razdoblja u nedavnoj prošlosti i za njih ostaje sidro mira i stabilnosti. To vrijedi za Njemačku, Francusku i za druge zemlje utemeljiteljice nakon Drugog svjetskog rata. To vrijedi za Grčku, Španiju i Portugal nakon pada njihovih diktatura. To vrijedi za bivše komunističke zemlje i za zemlje zapadnog Balkana", rekao je predsjednik Evropskog vijeća.
Van Rompuy je rekao da projekt evropskog ujedinjenja danas prolazi kroz teška iskušenja, između ostaloga i zato što međuovisnost sa sobom nosi rizik zaraze, prenošenja problema na druge, to jest da se mora platiti za druge ili ovisiti o odlukama drugih.
Dodao je da EU sada napada te izvore opasnosti na njihovu izvoru, kako bi se ubuduće spriječilo ponavljanje sličnih kriza.
Van Rompuy je rekao da Evropa često služi kao "žrtveni jarac" globalizacije.
"Činjenica je da se naše zemlje moraju prilagoditi svijetu koji se razvija, rastućim ekonomijama Kine, Indije, Brazila. To nam otvara brojne mogućnosti, naprimjer za izvoz, kao što to pokazuje njemački primjer, ali nas također stavlja pred ozbiljne izazove. Moramo raditi više i bolje, biti inovativniji i kreativniji i ne smijemo si dopustiti da živimo iznad svojih mogućnosti", rekao je Van Rompuy, dodajući da su reforme potrebne sa ili bez EU-a, da je budžetski deficit od 15 posto i javni dug od 160 posto BDP-a neodrživ sa ili bez EU-a.
Visoka predstavnica EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku Catherine Ashton u svojoj je poruci istaknula da je Dan Evrope prigoda za osvrt na povijest evropskih integracija, ali i za pogled unaprijed.
"Predstojeća godina bit će ključna za evropski oporavak i za evropsku budućnost, ne samo na internom planu, ono što činimo u ekonomiji i primanjem Hrvatske u julu 2013. godine, nego i kako se angažiramo globalno", rekla je Ashton, dodajući da je Evropa utjecala na način na koji svijet misli o trgovini, okolišu, klimatskim promjenama, smrtnoj kazni, Međunarodnom kaznenom sudu i drugim važnim pitanjima.
"Uvjerena sam da Evropa mora ostati aktivno angažirana u svijetu i da naš rad na međunarodnom planu može pomoći našem ekonomskom oporavku", rekla je.
Helem Nejse predstavio četvrti album: 15 novih pjesama s cijelim spektrom muzičkih žanrova
