Da li poraz proglasiti državnim praznikom?

Obilježavanje 65 godina od Varšavskog ustanka pokrenulo je pitanje da li je nacija sklona kolektivnom mazohizmu i da li današnji datum treba da bude državni praznik.

Varšavski odredi Zemaljske armije Poljske upustili su se u borbu protiv njemačkih okupatora 1944. godine uz procjenu da će ustanak biti završen pobjedom za nekoliko dana.

Njihova procjena pokazala se pogrešnom  i tek 63 dana poslije ustanak je ugušen u krvi, a Varšava je sravnjena sa zemljom.

Poljska vojska izgubila je u ovom ustanku 10 000 vojnika, 7 000 ih je ranjeno, a broj civila koji su poginuli ili su ih, prema naređenju nacističkog generala Hajnriha Himlera, ubijali Nijemci ne štedeći žene i djecu, dostigao je cifru između 120 000 i 200 000.

Za većinu Poljaka Varšavski ustanak je svijetli primjer patriotizma i kako se od odbrane osnovnih vrijednosti, kao što su sloboda i domovina, ne odustaje ni u najtragičnijim okolnostima ni onda kada je jasno da je bitka unaprijed izgubljena.

Predsjednik Poljske Leh Kačinjski predložio je da 1. avgust, godišnjica Varšavskog ustanka,  bude proglašen državnim praznikom, jer je to jedina godišnjica koja se, kako je rekao,  i u vrijeme komunista obilježavala spontano, iako nije imala crvenu oznaku u kalendaru.