Krim, koji je danas poznat kao Autonomna Republika Krim, zapravo je predivni poluotok smješten na gornjoj obali Crnog Mora. Stoljećima je Krim osvajan i koloniziran, a nomadska plemena, Skiti, Grci, Vizantijci i Đenovljani ostavili su tragove svoje prisutnosti. Također, na prostoru Krima živjeli su i drevni narodi Kimerijci te Tavri, a na tom poluotoku nastali su grčki polisi.
Nakon niza krvavih ratova sa Osmanskim carstvom, Krim u posljednjoj četvrtini 18. stoljeća biva pripojen Ruskom carstvu. Kraljica Katarina Velika tada odlučuje Krimu vratiti njegovo staro ime, koje je to mjesto nosilo po Taurima, drevnom narodu koji je naseljavao to područje, te ga naziva Tavrijskom gubernijom. Na Krimu je u proljeće 1918. postojala kratkotrajna Sovjetska Socijalistička Republika Tavrida, koju su uništile Centralne sile. Poslije ruskog građanskog rata su pobjednički boljševici vratili naziv Krimska autonomna sovjetska socijalistička republika.
Godine 1954., Krimska oblast u sklopu sovjetske Rusije je prema inicijativi sovjetskog političara Nikite Hruščova s ukrajinskom biračkom bazom, vraćena u sastav sovjetske Ukrajine.
Ko danas živi na Krimu?
Većina ljudi koji danas žive na Krimu su etnički Rusi, tačnije njih 1.200.00 ili 58,3 ukupnog stanovništva. Blizu 24 posto stanovništva su Ukrajinci (oko 500.000), a 12 posto njih su krimski Tatari.
Tatari, turkofona etnička grupa, bili su žrtve staljinističkih represija zbog navodne saradnje s nacističkom Njemačkom te su tokom i nakon Drugog svjetskog rata masovno deportirani u sovjetsku središnju Aziju.
Deseci hiljada Tatara vratili su se u svoju domovinu Ukrajinu pošto je ona postala nezavisna zemlja nakon raspada Sovjetskog Saveza 1991. godine.
No, u najvećem gradu Krima, Sevastopolju, koji se smatra zasebnom regijom Krima, gotovo da nema Tatara, a tu živi 22 posto Ukrajinaca i više od 70 posto Rusa.
U Sevastopolju na Krimu stacionirana je ruska Crnomorska flota. Pošto je Krim postao posljednje uporište protivnika novog političkog poretka u Ukrajini, novi ukrajinski čelnici upozorili su na opasnost od separatizma na tom poluotoku koji je s maticom povezan samo uskim kopnenim mostom.
Apslutna većina stanovništva na Krimu, njih 97 posto, kao službeni jezik koristi Ruski.
Što se sada događa?
Nakon što je ukrajinski predsjednik Viktor Janukovič svrgnut, a privremena vlada osnovana u Kijevu, ruska većina na Krimu započela je proteste ispred regionalnog parlamenta pozivajući lokalne zastupnike ne podrže novu vladu. Oni traže da Autonomna regija vrati ustav iz 1992. godine prema kojem Krim ima svog predsjednika i nezavisnu vanjsku politiku, piše RT.
Predsjedništvo krimskog parlamenta smatra da je jedini mogući izlaz iz postojeće situacije održavanje svekrimskog referenduma o statusu Autonomije i proširenju ovlasti kako bi sami mogli definirati budućnost Krima bez vanjskih utjecaja.
Zajednica Tatara, pak, se oštro protivi održavanju sjednice parlamenta u vezi sa tim pitanjem te izražavaju podršku novoj centralnoj vlasti.
Upravo zbog toga u srijedu su izbili sukobi između pripadnika etničke skupine Tatara i proruskih demonstranata, ispred zgrade parlamenta u glavnom gradu Simferopolu. Dvije osobe su poginule u neredima, a 30 ih je povrijeđeno.
Sada ulicama Krima patrolira 3.500 ljudi, zajedno s policijom, kako bi spriječili bilo kakve provokacije i nerede.
Utjecaj smjene vlasti u Kijevu
Previranja na Krimu počela su nakon što su nove ukrajinske vlasti opozvale zakon koji je davao pravnu osnovu za regionalnu upotrebu manjinskih jezika, uključujući i ruski jezik. Naime, zakon iz 2012. godine dopuštao je korištenje ruskog jezika u institucijama obrazovanja i tokom službenih poslovanja u dijelovima gdje žive pretežno Rusi.
Ukidanje tog zakona izazvalo je kontroverze širom Ukrajine. Tako su u nekim mjestima, kao naprimjer u Lvovu, građani najavili Dan ruskog jezika, pozvavši sve da taj dan govori ruskim, u znak solidarnosti s ruskim stanovništvom u Ukrajini.
Referendumi i nade
Godine 1991. ljudi na Krimu učestvovali su na nekoliko referenduma. Međutim, referendum o nezavisnosti Krima bio je zabranjen.
Situacija na Krimu je zakomplikovana i povratkom Tatara koji su osnovali svoj Medžlis koji zastupa njihova prava i interese. Iako Medžlis nikada nije priznat kao službena organizacija to tijelo uživa neosporni autoritet među krimskim Tatarima koji se na taj način bore za svoja prava.
Iako se krimski Tatari i Rusi prihvataju međusobno, radikalni političari nastoje među ljudima izazvati mržnju i potaknuti obračune na etničkom nivou. Čak nekoliko ruskih krimskih političkih vođa proglasilo je Medžlis zločinačkom organizacijom koja se bavi protuustavnim aktivnostima.
Ipak, danas je odlučeno da referendum o regionalnom statusu Krima u Ukrajini bude održan 25. maja.
Na referendumu građani će odlučivati o tome da li da se proširi autonomija Krima u odnosu na Ukrajinu i raspusti trenutna regionalna vlada, koja je podržala nove privremene vlasti u Kijevu.
Šta je sljedeće?
Cilj etničkog ruskog stanovništva na Krimu jeste održavanje referenduma u vezi sa tim da li regija treba zadržati svoj trenutni status autonomne pokrajine u Ukrajini ili se ponovo pripojiti Rusiji.
Tvrde da imaju pravo da se trenutno ne pokoravaju zapovijedima sadašnje vlade u Kijevu koju nazivaju ilegalnom.
S druge strane, Tatari smatraju da Rusi pokušavaju odvojiti Krim od Ukrajine, a njima ne dozvoljavaju da učestvuju u političkim odlučivanjima.
Desničarski radikali iz zapadne Ukrajine, pak, zaprijetili su da će poslati takozvane "vozove prijateljstva" s naoružanim borcima kako bi uništili sve znakove otpora revoluciji.
Nove vlasti u Kijevu, pak, previše su zauzete imenovanjem nove vlade da su prema Krimu zauzeli posve "mekan" pristup. Privremeni ministar unutrašnjih poslova nije preuzeo nikakve "drastične mjere" za hapšenje odbjeglog predsjednika Janukoviča, jer strahuje da bi zbog toga došlo do nereda.
Rusija je u međuvremenu istakla da Krim prihvataju kao dio Ukrajine, ali da imaju razumijevanja za Ruse koji tamo žive. Ruski zastupnici inicirali su prijedlog zakona kojim će omogućiti da Rusi koji žive na Krimu, uz dokaz o svojoj etničkoj pripadnosti, dobiju državljanstvo Rusije.
Janukovič: Ja sam predsjednik
Podsjetimo, smijenjeni ukrajinski lider Viktor Janukovič izjavio je da sebe i dalje smatra legitimnim predsjednikom i pozvao na obnovu ustavnog poretka u Ukrajini. On je rekao da je jasno da južni i jugoistočni regioni Ukrajine ne prihvataju bezakonje.
Janukovič je zatražio od Rusije da mu garantuje ličnu sigurnost, pošto strahuje od poteza radikalnih ekstremista.
