{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


VIDEO
/
Čestitke i kritike iza blještavih kulisa

F
1.10.2009. u 14:31
0
1
Čestitke i kritike iza blještavih kulisa
0
Čestitke i kritike iza blještavih kulisa
Foto: AP
Rusija je među prvim u četvrtak čestitala komunističkoj Kini 60. rođendan hvaleći njezine "sjajne rezultate" i "rast ugleda u svijetu", a mediji su uz opise blještavih proslava prenijeli i poneke kritičke osvrte te pritužbe.
Kineski je narod "ostvario sjajne rezultate u ekonomsko-socijalnom razvoju, uspio u reformama i modernizaciji" i Kina je "danas utjecajna sila koja pridonosi stabilnosti u svijetu“, napisao je ruski predsjednik Dmitrij Medvedev kineskom kolegi Huu Jintaou.

Ruski premijer Vladimir Putin, koji 12. oktobra stiže u posjet Pekingu, u čestitki kolegi Wen Jiabaou pohvalio je "velike uspjehe" Narodne Republike Kine.

Odnosi Kine s bivšim Sovjetskim Savezom bili su burni u prošlosti, ali Rusija i Kina zbližile su se poslije raspada SSSR-a i solidarne su danas u nizu pitanja: Bliskom istoku, reformi UN-a i međunarodnih finansijskih institucija te neširenju nuklearnog oružja.

Treća u svijetu ekonomska sila rođendan je obilježila impozantnom vojnom paradom u socijalističkom stilu bivšeg SSSR-a te sinkroniziranom izvedbom, što je specijalnost Sjeverne Koreje.

Riječ "socijalizam" nije izostala iz govora predsjednika Hua koji je poručio: "Samo socijalizam može spasiti Kinu i samo reforme i otvaranje mogu osigurati razvoj Kine, socijalizma i marksizma".

- Pokazali smo svijetu da smo jaki, ne samo u dobrom životnom standardu već je poboljšana i naša vojna snaga, citira agencija AP 79-godišnjeg umirovljenog frizera.

Međutim i u Kini je ojačala svijest građana o trošenju novca poreznih obveznika, pa mali poduzetnik kritički pita na svome blogu "Koliko je stotina miliona potrošeno na vojnu smotru? Možete li to reći poreznim obveznicima? Nije li to medvjeđa usluga narodu? Jer u današnjoj Kini ima bezbroj mjesta gdje je novac potrebniji".

Geremie Barme, kineski naučnik na Nacionalnom australskom sveučilištu smatra da je svrha vojne parade "educirati, uzbuditi, ujediniti i zabaviti" i to je bila poruka vlasti za domaću javnost i svijet.

Kina vojnu paradu organizira svakih 10 godina, a ova je bila posebno važna jer je 60 brojka koja igra veliku ulogu u kineskoj tradiciji zato što predstavlja čitav ljudski život, iako su vlasti težile izbjeći bilo kakvu aluziju na praznovjerje, piše agencija AP.

Strani novinari bili su nezadovoljni često kaotičnim uvjetima dodjele akreditacija za praćenje priredbi, piše agencija AFP u posebnom tekstu i prenosi da su neke televizijske ekipe dobile akreditacije za novinara, ali ne i za snimatelja.

Klub stranih dopisnika u Kini zaprimio je niz pritužbi, prenosi AFP i dodaje da su strani dopisnici nerijetko bili i grubo udaljavani u pokušaju da snime pripreme za proslavu.

Kina je najmnogoljudnija država u svijetu s 1,3 milijarde stanovnika, kojih su većina, 92 posto, pripadnici naroda Han, a 55 službenih manjina čine 8 posto.

Najveća je u Aziji i treća u svijetu po veličini poslije Rusije i Kanade. U glavnom gradu Pekingu živi 15 do 17 miliona ljudi, ovisno o procjenama.

Narodnu Republiku Kinu proglasio je 1. oktobra 1949. tadašnji komunistički vođa Mao Ce Tung, koji je zemlju ujedinio, ali i gurnuo u haos socijalističko-političkim kampanjama u kojima su deseci miliona ljudi umirali (primjerice Kulturna revolucija).

Poslije haosa i anarhije vodstvo je preuzeo Deng Xiaoping koji je krajem 70-ih počeo ekonomske reforme. Ali političke reforme nisu slijedile ritam ekonomskih liberalizacija i 4. juna 1989. režim je krvavo ugušio prodemokratske studentske prosvjede.

Međunarodna zajednica redovito kritizira stanje ljudskih prava u današnjoj Kini koja bi, kako se predviđa, već 2010. mogla istisnuti Japan s 2. mjesta po ekonomskoj snazi i zauzeti njegovo mjesto.


Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: