Češka preuzela predsjedništvo EU

Češka je najavila da će nastojati potaknuti približavanje zemalja zapadnog Balkana Evropskoj uniji, uključujući i kandidatski status za one koje budu ispunjavale kriterije.

O nedavno podnesenom crnogorskom zahtjevu za članstvo moglo bi se raspravljati već na prvom službenom sastanku ministara vanjskih poslova krajem januara u Bruxellesu. Tokom češkog predsjedanja može se očekivati i da Srbija podnese zahtjev za članstvo, a za prihvaćanje kandidature bit će presudna puna suradnja s Haškim sudom.

Češka je druga po redu nova članica, nakon Slovenije, koja će predsjedavati Unijom i prva koja dolazi iz bivšeg sovjetskog bloka.

Rijetko se koje predsjedništvo EU-a očekuje s toliko skepse kao češko, ne zbog toga što je riječ o relativno maloj zemlji, premda s deset miliona stanovnika Češka ne spada u manje članice ili zbog toga što nema iskusnu diplomaciju nego, baš naprotiv, zbog političke nepredvidivosti i nestabilnosti.

Trostranačka vladajuća koalicija premijera Mireka Topolaneka, koju čine Građanska demokratska stranka (ODS), Kršćansko-demokratska unija (KDU-ČSL) i Zeleni (SZ) nema većinu u parlamentu i ovisi o nekoliko neovisnih zastupnika. Vladajuća koalicija je i između sebe podijeljena na euroskeptike, kojih u ODS-u ima znatan broj, i na eurofile iz demokršćanske i zelene stranke.

Usto češki predsjednik Vaclav Klaus spada među najveće evroskeptike i sam sebe naziva "evropskim disidentom". Iako šef države nema stvarnu političku moć i utjecaj, on može praviti poteškoće vladi tokom predsjedanja.

Što se čeških građana tiče, njih većina, prema posljednjem Eurobarometru 64 posto, smatra da su profitirali ulaskom u EU-u. Čehe se često opisuje kao suzdržane prema EU-u i Bruxellesu, što se pripisuje povijesnom nasljeđu jer su dugo bili pod Austro-Ugarskom, a poslije pod sovjetskom dominacijom tako da su sumnjičavi prema instrukcijama izvana.

Češko predsjedništvo počinje u godini u kojoj Evropsku uniju, uz financijsku krizu i ekonomsko usporavanje, čekaju izbori za Evropski parlament, izbor nove Evropske komisije i dovršetak institucionalnih reformi.

Nakon što je pod francuskim predsjedanjem dogovoren akcijski plan za oporavak evropske ekonomije, Češka će imati zadaću nastaviti s koordinacijom napora u borbi protiv ekonomske krize, a u suradnji s novom američkom administracijom trebat će tražiti način za okončanje nasilja na Bliskom istoku.

Češka je jedina zemlja koja se još nije izjasnila o Lisabonskom ugovoru, rasprava u parlamentu o ratifikaciji toga dokumenta je predviđena je 3. februara.

Pod češkim predsjedanjem trebat će se usuglasiti tekst pravno obvezujućih jamstava, koje su evropski partneri obećali Irskoj u zamjenu za raspisivanje novog referenduma o Lisabonskom ugovoru. Pravna jamstva, koja je tražio irski premijer Brian Cowen kako bi uvjerio svoje građane da se neke odredbe Lisabonskog ugovora neće odnositi na Irsku, trebaju biti uključena kao protokol u hrvatski pristupni ugovor.

Kroz hrvatski pristupni ugovor trebaju biti ratificirane i promjene u broju zastupnika Evropskog parlamenta. Izbori za EP, koji će se održati početkom juna, obavit će se prema odredbama Ugovora iz Nice, koji propisuje 736 zastupnika.

Međutim, broj zastupnika će se povećati na 754 čim Lisabonski ugovor stupi na snagu. Taj dokument predviđa 751 zastupnika, a povećanje na 754 dogovoreno je na zadnjem summitu EU-a, međutim, ta promjena mora proći ratifikaciju i to će se vjerojatno učiniti kroz hrvatski pristupni ugovor.

Potpredsjednik češke vlade Alexandr Vondra ističe da se njegova zemlja već dvije godine priprema za predsjedništvo i uvjeren je da će posao biti obavljen na profesionalan način, javila je u četvrtak Hina.

"Češka je zemlja srednje veličine i ona neće imati tako grandiozno vodstvo kakvo je pokušavao imati francuski predsjednik jer moramo uzeti u obzir realne opcije, veličinu zemlje i njezinu poziciju u Evropskoj uniji. Ali mi ćemo usmjeravati komplicirane rasprave među svim faktorima u Uniji i u tome ćemo, bez sumnje, uspjeti", rekao je Vondra.