Uoči samita u četvrtak u Bruxellesu će se tradicionalno okupiti čelnici koji dolaze iz redova Evropske narodne stranke (EPP).
Irsko odbacivanje Lisabonskog ugovora na referendumu ugrozilo je dogovoreni kalendar prema kojem je taj reformski ugovor trebao stupiti na snagu 1. januara sljedeće godine.
Lisabonski ugovor treba zamijeniti sadašnji Ugovor iz Nice, koji uređuje odnose 27 zemalja članica.
Lisabonski ugovor predviđa uvođenje dužnosti predsjednika Evropskog vijeća umjesto dosadašnjeg rotirajućeg šestomjesečnog predsjedništva, dužnost visokog predstavnika za vanjsku politiku i sigurnost s većim ovlastima i pravom diplomatskom službom, de facto ministra vanjskih poslova, koji bi ujedno bio i potpredsjednik Evropske komisije, novi sustav glasovanja dvostrukom većinom i veću ulogu za nacionalne i Evropski parlament.
Evropski dužnosnici ističu da proces proširenja i ulazak Hrvatske u EU neće biti usporen unatoč poteškoćama s ratifikacijom Lisabonskog ugovora.
Prevladava uvjerenje da će taj ugovor biti ratificiran prije nego što Hrvatska završi pristupne pregovore, što je predviđeno do jeseni sljedeće godine.
U slučaju da EU na kraju ne dobije novi ugovor, rješenje se može pronaći i na temelju Ugovora iz Nice, tako da se u hrvatski pristupni sporazum ubace nova pravila o odlučivanju dvostrukom većinom ili da se, u skladu sa sadašnjim sustavom ponderiranih glasova, odredi koliko će glasova Hrvatska imati u Vijeću EU-a. U pristupnom sporazumu se također može odrediti koliko će Hrvatska imati zastupnika u Evropskom parlamentu.
Slovenski premijer i trenutni predsjedatelj Evropskog vijeća Janez Janša pozvao je u pismu u kojem poziva svoje kolege na samit da "pokažu da Evropska unija ide dalje i da će ostati na putu napretka" i nakon negativnog referenduma u Irskoj.
Svi se slažu da sada nema brzih rješenja za nastali problem. Čelnici će najprije saslušati svoga kolegu, irskog premijera Briana Cowena, da iznese svoje viđenje razloga zbog kojih su irski građani odbacili Ugovor.
Ovaj put je situaciju ipak drukčije nego što je bila 2005. kada su Francuzi i Holanđani na referendumima odbacili evropski ustav i kada su čelnici nekih zemalja odmah proglasili da je ustav mrtav i pozvali na prekid ratifikacije. Sada postoji gotovo jednoglasno stajalište da se proces ratifikacije treba nastaviti u preostalim članicama u kojima ugovor još nije ratificiran, a Gordon Brown, premijer Velike Britanije, koja je prva proglasila mrtvim evropski ustav, mogao bi se u četvrtak pojaviti na samitu s dovršenim postupkom ratifikacije Lisabonskog ugovora u britanskom parlamentu, što bi imalo veliko simboličko značenje.
Potpuni konsenzus oko nastavka procesa ratifikacije remete Češka i Poljska, odnosno njihovi euroskeptični predsjednici.
Najpoželjniji scenarij za EU bio bi da do kraja ove godine 26 zemalja članica ratificira ugovor, koji je do sada ratificiran u 18 članica.
U tom slučaju bilo bi lakše tražiti od Irske da raspiše novi referendum o Lisabonskom ugovoru, kojemu bi se eventualno dodala deklaracija kojom bi se mogla umiriti irska javnost i koja bi pružila opravdanje irskoj vladi za raspisivanje novog referenduma. Diplomati upozoravaju da to može biti samo dodatna deklaracije, u kojoj bi se, primjerice, istaknulo da će se o pitanju porezne politike u EU-u i dalje odlučivati jednoglasno, a ne protokol, jer bi to onda tražilo ponovnu ratifikaciju i u onim zemljama koje su to već učinile. Bilo kakva dodatna deklaracije ne smije zadirati u odredbe iz ugovora, nego ih samo pojasniti.
Protivnici Lisabonskog ugovora su u kampanji plašili javnost da će Irska morati povećati poreze na dobit, iako o tome u Ugovoru nema ni riječi. Irska ima najnižu stopu korporativih poreza, a to se smatra jednim od glavnih aduta za privlačenje stranih investicija.
Uz pitanje Lisabonskog ugovora, na samitu će se razgovarati o temama poput inflacije, rasta cijena energenata i hrane i klimatskim promjenama.
"Rezultat referenduma (u Irskoj) ne smije biti isprika za izbjegavanje djelovanja", rekao je u srijedu predsjednik Evropske komisije Jose Manuel Barroso. "Moramo izbjeći pasivnost, prepoznati ono što ne ide, ali ne smijemo izbjegavati naše obaveze."
Evropski samit u četvrtak i petak trebao bi dati odgovore na pitanja koja brinu evropska kućanstva poput poskupljenja goriva i hrane te dokazati da irsko "ne" Lisabonskom ugovoru ne znači kraj Europe, izjavio je Barroso pred zastupnicima Evropskog parlamenta u Strasbourgu, javila je Hina.
Čelnici EU-a u svojim će zaključcima ponovno potvrditi evropsku perspektivu zapadnog Balkana te potvrditi ulazak Slovačke u euro-zonu od početka sljedeće godine.
