Bivši predsjednik RS-a Radovan Karadžić tvrdi da je sadašnji šef diplomatije Švedske Carl Bildt posredovao pri njegovom sklapanju dogovora o imunitetu s američkim diplomatom Richardom Holbrookom.
Iako je švedski ambasador u Holandiji Hans Magnuson ranije rekao Tribunalu da Bildt ne zna ni za kakav dogovor o imunitetu i da sastanak s Karadžićem ne bi bio od "značajne" koristi za Karadžićevu odbranu, pretpretresni sudija Ian Bonomy je Magnusonu rekao da bi sud želeo da se Bildt sastane s Karadžićevim pravnim timom, te da će mu "narediti da to učini u slučaju da se na sastanku ne pojavi dobrovoljno", prenosi u četvrtak Reuters.
Sudija Bonomy je od švedskog ambasadora u Holandiji, koji će ovaj zahtjev prenijeti vladi u Stokhomu, zatražio odgovor do isteka ove nedjelje.
Švedsko ministarstvo pravde je u srijedu već obavjestilo Haški sud da ministar vanjskih poslova Carl Bildt ne raspolaže nijednom korisnom informacijom koja bi pomogla u utvrđivanju postojanja sporazuma između Karadžića i Holbrooka. Karadžić je zatražio od Ujedinjenih nacija da Prvoslava Davinića, koji je sredinom devedesetih bio direktor Centra za razoružanje u toj instituciji, oslobode čuvanja službenih tajni kako bi njegov pravni tim obavio razgovor s njim.
Karadžić je takođe zatražio da se čuvanja tajne oslobode i bivši generalni sekretar UN-a Yasushi Akashia, pukovnik C.E. La Hardi i general Bertrand Delaprel, kao i da mu UN dostavi dokumenta koja su mu potrebna za pripremu odbrane, objavljeno je u srijedu navečer u Tribunalu.
U pismu koje je uputio sekretaru za pravne poslove u UN-u Piteru Takse Jensenu, Karadžić je naveo da je Davinić, koji je bio i ministar odbrane u vladi Srbije 2004.-2005. godine, u javnosti izjavljivao da zna pravu istinu o događajima u Bosni i Hercegovini tokom rata ali da ne može da je obijelodani zbog obaveza prema UN-u.
Karadžić je precizirao da bi njegov pravni savjetnik razgovarao s Davinićem o događajima koji se tiču rata u BiH 1992.-1995., a posebno bombardovanja Sarajeva i ubistava u Srebrenici.
On je posebno uputio ambasadi Turske u Holandiji, preko koje je zatražio da mu turska vlada dostavi podatke o naoružavanju bosanskih muslimana tokom rata i njenog učešća u pregovorima o njegovom okončanju s Richardom Holbrookom u januaru ili februaru 1995.
Karadžić je tursku ambasadu upozorio da će, ukoliko odgovor na molbu ne dobije do 15. juna, od sudskog vijeća Haškog tribunala zatražiti da izda nalog vladi Turske da ga snabdije traženim materijalom neophodnim za pripremu odbrane i naveo da se nada da do toga neće doći i da će uspješno sarađivati, prenose u četvrtak beogradski mediji.
