{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Bush na proslavi 400. obljetnice Jamestowna

F
14.5.2007. u 10:03
0
0
Bush na proslavi 400. obljetnice Jamestowna
0
Bush na proslavi 400. obljetnice Jamestowna
Foto: AP
U Sjedinjenim Američkim Državama proteklog vikenda je obilježena 400. obljetnica osnivanja prvog stalnog britanskog naselja na američkoj obali, Jamestowna u državi Virdžiniji, na kojoj se okupilo više hiljada posjetitelja privučenih brojnim manifestacijama, od replika jedrenjaka na kojima su 1607. stigli prvi kolonosti, do brojnih kostiminarih statista koji su evocirali život i običaje prvih kolonista.
Svečanom obilježavanju četiri stoljeća Jamestowna u nedjelju se pridružio i američki predsjednik George W. Bush, koji je obišao povijesne objekte u gradu - naselje Jamestown u kojem i dalju traju arheološka iskapanja, povijesnu jezgru grada i prigodni park podignut u povodu obljetnice.

"Iz naše vlastite povijesti znamo kako je put do demokratije dug i težak. Postoje mnogi izazovi i mnogi uzmaci na tom putu. Ipak, možemo imati povjerenja u krajnji rezultat jer vidimo snagu u kojoj sloboda transformira društva", rekao je Bush u prigodnom govoru.

"Danas demokratske institucije puštaju korijene tamo gdje je sloboda donedavno bila nezamisliva. Amerika je ponosna da se bori za širenje demokratije i mi moramo stati uz one koji se bore za svoju slobodu. Napredovanje slobode je velika priča našeg vremena i nova poglavlja pišu se svakog dana", poručio je Bush, izrijekom spominjući Irak i Afganistan.

Naglasio je kako su vrijednosti poput poštivanja zakona i osobnih sloboda uhvatile korijene u Jamestownu prije više stoljeća. "One su procvale diljem naše zemlje, a jednog dana cvjetat će u svakoj zemlji", rekao je.

U vrijeme osnivanja Jamestowna, 1607., Španija je već imala dvije stalne kolonije na tlu današnjeg SAD-a, a dva ranija engleska pokušaja naseljavanja izjalovila su se.

Skupina od 105 kolonista i 39 članova posade, muškaraca i dječaka, na čelu s kapetanom Johnom Smithom, ukrcala se u decembru 1606. u Engleskoj na tri dotrajala broda i krenula na šestomjesečno putovanje koje su finansirali privatni investitori Kompanije Virginija iz Londona, sve u cilju pronalaska zlata i prolaza do Dalekog istoka.

Iskrcali su se na močvarni otok na ulazu u zaljev Cheseepeake i nazvali ga po engleskom kralju Jamesu, koji je za njih navodno rekao da su "užasni ljudi za koje nije šteta ako nestanu", budući da ih je većina bila iz londonskih 'slumova', a predvodilo ih je nekoliko razbaštinjenih pripadnika aristokratije - piše The Washington Post u posebnom prilogu.

Umjesto da se obogate, većina ih je umrla od tifusa, dizenterije i gladi, a pokušaj osnivanja trgovačke kolonije pretvorio se u iznimno tegoban pothvat. Izgradili su trokraku drvenu tvrđavu čiji su ostaci pronađeni 1993.

Prvu godinu potrajale su im namirnice koje su donijeli iz Engleske, uz one dobivene razmjenom s indijancima plemena Algonqian, no 1609. i 1610. zavladala je glad u kojoj su pribjegavali i kanibalizmu, a 80 posto ih je umrlo. Nakon toga, čelnici naselja naredili su evakuaciju, zakopali topove s tvrđave i premali brod za povratak, no u to vrijeme stigla su nova tri broda sa 150 naseljenika i tako se Jamestowvn uspio očuvati.

Godine 1616. dovedeni su i prvi crni robovi s afričkih obala, s područja današnje Angole, a krenuo je uzgoj duhana koji je postao glavni izvozni proizvod i zaštitni znak prve britanske kolonije Virginije.

U julu 1619. prvi je put zasjedala Opća skupština Virdžinije, po uzoru na britanski parlament, prenosi Hina, i tada su postavljeni temelji za ustavnu vladavinu, vjerske slobode i privatno poduzetništvo na kojima počiva današnja Amerika.

Komentari (0)
Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: