{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Bush i Putin srdačni, problemi isti

F
2.7.2007. u 21:28
0
0
Bush i Putin srdačni, problemi isti
0
Bush i Putin srdačni, problemi isti
Predsjednici George Bush i Vladimir Putin uspjeli su u ponedjeljak, ne rješavajući niti jedno od gorućih pitanja koja tište odnose država kojima su na čelu, da unesu toplije vjetrove u posljednjih mjeseci nelagodne odnose opterećene nizom kompliciranih problema, poput raspoređivanja američkih raketa-presretača u istočnoj Evropi, statusa Kosova i iranske nuklearne krize.
Ležerno odjeveni predsjednici Sjedinjenih Američkih Država i Ruske Federacije, na konferenciji za novinare u Kennebunkport na obali Atlantika, te međusobne pohvale za ponašanje druge strane, kako se čini, predstavljaju napredak u odnosima koji su Bush i Putin i očekivali prije nego što su u nedjelju navečer odali čarima ljetnjikovca porodice Bush u Kennebankportu u državi Maine.

Poslije obilja jastoga i drugih plodova mora, palačinki, vožnje gliserom i pecanja, predsjednici Bush i Putin su, nasmijani i očigledno dobrog raspoloženja, najavili zajedničku akciju u okviru Savjeta sigurnosti Ujedinjenih nacija, usmjerenu ka ubjeđivanju Irana da odustane od programa razvoja nuklearnog programa.

Iako je prethodnih dana status Kosova i Metohije važio za jednu od najozbiljnijih tema sa kojom će se dvojica predsjednika uhvatiti u koštac, ni Bush ni Putin, tokom konferencije za novinare, ni jednom riječju se nisu odredili prema problemu južne srpske pokrajine, oko kojeg zvanični Moskva i Washington imaju oprečne stavove.

"Kada Rusija i SAD zastupaju iste stavove, to obično ima efekta i ja sam zahvalan Rusiji na ponašanju u Ujedinjenim nacijama. Blizu smo dogovoru o potrebi da radimo zajedno kako bi uputili zajedničku poruku", rekao je Bush, ističući da formulirani američkih prijedlog novih kaznenih mjera protiv Irana nije usmjeren protiv naroda u toj državi, već vlade u Teheranu.

Putin je, u sličnom tonu, najavio nastavak uspješne saradnje u okvirima Savjeta sigurnosti UN-a, naglašavajući, međutim, da je vlada u Teheranu, nedavno, uputila "ohrabrujuće signale" te da je izvjestan napredak zabilježila i diplomatska inicijativa šefa EU za sigurnost i vanjsku politiku Javiera Solane.

Prema novom američko-britanskom prijedlogu trećeg paketa sankcija protiv Irana, inspekcijama će biti izloženi brodovi koji plove iz i u tu državu, a putovanja će biti ograničena za još jednu grupu zvaničnika iranske vlade i Revolucionarne garde, dok će zabrana izvoza oružja Teheranu biti dodatno pooštrena.

Velike sile su, u međuvremenu, pozvale Teheran da pristane na zamrzavanje nukleranog programa, dok bio nagrada za takav potez bilo recipročno zamrzavanje međunarodnih sankcija, ali iranske vlasti još uvijek nisu odgovorile na taj, najnoviji prijedlog međunarodne zajednice.

Iranska nuklearna kriza, i prije početka neformalnog samita, slovila je za "najlakšu" temu u razgovorima dvojice lidera, obzirom da su obje države svjesne opasnosti eventualnog uspjeha Teherana da načini atomsku bombu, ali su zajedničke akcije, u prošlosti, bile opterećene različitim ekonomskim interesima Moskve i Washingtona prema toj državi.

Ni poslije susreta u Kennebankportu nije potpuno jasno da li su Bush i Putin zaista dogovorili o budućim koracima u procesu rješavanje te krize, ili su međusobne pohvale, jednostavno, rezultat potrebe da se odnosi između SAD i Rusije, poslije mjeseci međusobnih optužbi i nesuglasica, konačno privedu u pristojnije vode.

Kako se čini, ozbiljan dio političkih razgovora predsjednika SAD i Rusije bio je posvećen američkom planu za raspoređivanje raketa-presretača u istočnoj Evropi, čemu se Rusija oštro protivi smatrajući da su ti, kontroverzni, projektili direktno usmjereni protiv interesa Moskve.

Putin je predložio širi regionalni pristup rješavanju problema mogućeg raketnog napada iz "odmetničkih" država poput Irana ili Sjeverne Koreje, koji bi, suštinski, predstavljao uključivanje Moskve u čitav program, što je Bush prokomentirao kao "interesantan prijedlog", prenosi Tanjug.

"Moguće je da se poveća broj evropskih partnera koji bi bili zainteresirani za rješavanje ovog problema, u sklopu saradnje NATO i Rusije", rekao je Putin.

Predsjednik Bush je rusku inicijativu nazvao "hrabrom", insistirajući, međutim, da Češka Republika i Poljska "ostanu integralni dio sistema".

Ukoliko bi ruski prijedlog, uključujući i zajedničko korištenje radarskih stanica u Azerbejdžanu, bio prihvaćen, raspoređivanje raketa-presretača u Češkoj Republici i Poljskoj bilo bi nepotrebno, rekao je Putin, ali je Bush i dalje nastavio da insistira na potrebi razmještanja projektila u te dvije države.

Ozbiljni američki stručnjaci za naoružanje, ali i političari poput bivšeg predsjednika Billa Clintona, upozorili su Busha da najavama raspoređivanja protiv-raketnog štita u istočnoj Evropi, suštinski, bespotrebno nanosi štetu odnosima sa Rusijom, prvenstveno jer su ti projektili "neefikasni i predstavljaju kolosalno rasipanje novca poreskih obveznika''.

Komentari (0)
Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: