Broj gladnih prvi put je od 1970. nadmašio milijardu, što je posljedica svjetske gospodarske krize, objavila je UN-ova Organizacija za hranu i poljoprivredu (FAO) uoči 16. oktobra koji se obilježava kao Svjetski dan hrane.
"Nijedna nacija nije pošteđena, ali kao i uvijek najsiromašnije zemlje i narodi plaćaju najveći danak", rekao je generalni direktor FAO-a Abou Diouf.
Najveći dio neuhranjenih, 642 miliona, živi u Aziji i na Pacifiku, zatim u subsaharskoj Africi 265 miliona, Latinskoj Americi i Karibima 53 miliona te na Bliskom istoku i sjevernoj Africi 42 miliona.
U razvijenim zemljama gladuje 15 miliona ljudi, prenijela je agencija AFP.
Čak i prije gospodarske krize broj gladnih rastao je polako, ali stalno u zadnjih deset godina.
UN ističe da uopće nema napretka prema ostvarenju milenijskog cilja da se broj neuhranjenih prepolovi do 2015., kako bi se smanjio na oko 420 miliona ljudi.
"Napredak je bio dobar" 80-ih i u početku 90-ih kad se smanjivao broj hronično gladnih, uglavnom zbog ulaganja u poljoprivredu nakon globalne krize hrane ranih 70-ih. Međutim, od 1995. do 1997. te 2004. do 2006. ulaganja su se znatno smanjila i broj gladnih porastao je svuda osim u Latinskoj Americi i na Karibima.
Diuof zbog toga poziva na mobilizaciju s najviše razine, a stručnjaci, naprimjer američki ekonomist Jeffrey Sachs, preporučuju "utrostručenje ulaganja u poljoprivredu".
Izlaz je u velikom ulaganju u mala obiteljska gospodarstva u Africi kako bi prestala proizvoditi za vlastite potrebe i počela stvarati viškove za prodaju.
Nevladina udruženja traže da se prekine politika liberalizacije tržišta po svaku cijenu, koja izaziva nestabilnost cijena namirnica, prenijela je Hina. Zahtijevaju golema ulaganja u poljoprivredu Juga novcem sa Sjevera.
Slavnoj glumici odstranjene grudi nakon dijagnoze raka: Bila sam u potpunosti shrvana
