Fond neće ograničiti odgovornost BP-a za troškove čišćenja naftne mrlje i štetu, rekao je Obama nakon što se sastao s čelnicima BP-a u Bijeloj kući. Osnivanjem fonda ne ukida se pravo pojedinaca ili saveznih država da tuže BP, rekao je Obama.
BP će također pridonijeti sa 100 miliona dolara za podršku radnicima-naftašima, koji su izgubili posao zbog izlijevanja nafte iz BP-ove oštećene bušotine u Meksičkom zaljevu.
"Apsolutno sam uvjeren da će BP biti u mogućnosti ispuniti svoje obaveze. BP je snažna i žilava kompanija, i interesu svih nas je da tako i ostane", rekao je Obama.
Predsjednik uprave BP-a Carl-Henric Svanberg ispričao se američkoj javnosti zbog izazivanja ekološke katastrofe.
"Mi smo jasno rekli predsjedniku da riječi nisu dovoljne. Mi znamo da će se o nama suditi samo po djelima i tako treba biti", rekao je Svanberg.
Također ja objavio da je ta britanska korporacija suspendirala isplatu dividendi do kraja godine, za što je bilo namijenjeno 10,5 milijardi dolara.
Nakon izjava Obama i Svanberga, na Wall Streetu su američke depozitarne dionice BP-a rasle za 3,3 posto, na 32,44 dolara. Od eksplozije na platformi Deepwater Horizon 20. aprila, kada je poginulo 11 radnika, i počelo izlijevanje nafte u more, dionice BP izgubile su 46 posto vrijednosti.
Upravitelj fonda od naknade oštećenima od naftne mrlje, odvjetnik Feinberg, djelovat će kao neovisna treća strana koja ima pravo prosuđivati potraživanja i odobravati isplate stanovnicima u priobalju Meksičkog zaljeva pogođenim izlijevanjem nafte.
Obama je u junu 2009. zadužio Feinberga za nadzor nad isplatama plata i bonusa menadžmentu banaka i drugih finansijskih kuća koje su primile pomoć od ministarstva finansija, u sklopu programa TARP vrijednog 700 milijardi dolara.
BP je do sada potrošio oko 1,6 milijarde dolara na obuzdavanja i čišćenje naftnog zagađenja. Ukupni troškovi BP-a za čišćenje naftnog zagađenja i odštete, mogli bi dosegnuti 40 milijardi dolara, procijenila je prošle sedmice britanska finansijska kompanija Standard Chartered.
