Institut CBRNE blisko sarađuje sa Ujedinjenim narodima (UN) i Evropskom unijom (EU). Dr. Šahović, inače porijeklom iz Bosne i Hercegovine, i njegov kolega i mentor Åke Sellström, šef UN-ovih inspektora u Siriji, postavili su smjernice rada inspektora u slučaju incidenata s hemijskim i biološkim oružjima, istim kakav se dogodio u Siriji, a za koji se sumnja da je izveden sarinom.
S obzirom na to da će uzorke iz Sirije analizirati njegove kolege na Švedskom institutu za vojni naučni rad (FOI), dr. Šahović zna dosta o radu profesora Sellstroma i njegovog tima, pa je proteklih dana na meti brojnih svjetskih medija.
"Cilj istrage je veoma konkretno definirao generalni sekretar UN-a - utvrditi da li je hemijsko oružje korišteno u Siriji. Nije cilj misije, niti je dio mandata, saznati ko je koristio oružje, samo da li je oružje korišteno, i u tom slučaju tačno koje oružje", govori za agenciju Anadolija Šahović.
Raport će, kako je kazao, uskoro podnijeti šef tima, njegov kolega Sellström, direktno Ban Ki-moonu.
"Vjerujem da će biti i javno objavljen ako ne odmah, a onda vrlo brzo nakon završetka rada. UN je, ipak, međunarodna organizacija gdje su otvorenost i transparentnost rada jedan od glavnih principa", ističe on.
Na naše pitanje može li sada potvrditi da je u napadu korišten opasni sarin, dr. Šahović je kazao da "ništa još nije utvrđeno".
"Sjedinjene Američke Države (SAD) i druge države tvrde da imaju dokaze da se radi o sarinu. Međutim, ti dokazi još nisu objavljeni. Snimci koje smo vidjeli prošle sedmice ukazuju na sarin ili sarinu srodne supstance, ali dok se analize uzoraka ne završe i ne objave, ništa nije sigurno", istakao je dr. Šahović za agenciju Anadolija.
S obzirom na to da su inspektori došli na mjesto događaja veoma brzo, svega par dana nakon napada, te s obzirom da su uzeli uzorke koje su tražili, dr. Šahović kaže da je gotovo siguran da će biti u mogućnosti utvrditi tačno šta je korišteno.
Nadalje, dr. Šahović pojašnjava da su, prema procedurama inspekcija ovog tipa, u okolici Damaska, gdje se desio napad, prikupljani uzorci iz okoliša, sa mjesta gdje se napad dogodio.
"Također, bitni dokazni materijal su biološki uzorci, dakle uzorci tkiva, krvi, mokraće i kose stradalih i povrijeđenih. Na kraju, vrše se i intervjui sa medicinskim osobljem i sa svjedocima. Ta tri izvora mogu pružiti dovoljno informacija da se utvrdi da li je hemijsko oružje korišteno, kao i tačno koje oružje je u pitanju. Uz malo sreće, postoji i mogućnost da se utvrdi kvalitet supstance, to jeste da li je u pitanju improvizovano oružje ili profesionalno proizvedeno oružje", objasnio je ugledni stručnjak kojeg su proteklih dana htjeli intervjuirati brojni svjetski medij.
Dr. Šahović je kazao "kako nije vjerovao da će se, nakon što je Sadam Husein koristio nervno oružje protiv Kurda, ikada ponoviti išta takvo, pogotovo ne na civilima". Pitali smo kolika će biti opasnost za svijet u budućnosti ukoliko se i naučno potvrdi upotreba opasnog oružja.
"U globalnom smislu, nadam se i smatram da dešavanja u Siriji neće započeti 'trend' korištenja ovih oružja. Imajmo na umu da je u zadnjih 50 godina zabilježeno svega par slučajeva korištenja ovih oružja. Također, gotovo sve zemlje svijeta su potpisnice konvencije o prohibiciji hemijskih oružja. Sirija je, zajedno sa Sjevernom Korejom, jedan od izuzetaka. Stoga, ipak, mislim, i nadam se, da je ovo izolovan slučaj i da druge zemlje regiona neće krenuti istim putem", ocijenio je dr. Šahović.
Nažalost, rekao je dr. Šahović, rezultati vjerovatno neće moći potvrditi sa visokim stepenom sigurnosti ko je koristio sarin koji je ubio brojne žrtve.
"Moguće da će se uspjeti utvrditi kvalitet oružja koje je korišteno, što bi moglo biti indikativno, ali taj dokaz vjerovatno neće biti neupitan", rekao je.
Na pitanje koliki teret stvara činjenica da mnogi u svijetu s nestrpljenjem očekuju rezultate rada profesora Sellströma i njegovog tima, dr. Šahović za AA govori:
"Mi smo centar za naučni rad. U ovom slučaju, moje kolege imaju jasan mandat UN-a da odgovore na jedno direktno pitanje. Uz pomoć forenzičkih metoda, inspektori će moći odgovoriti na to pitanje. Sve daljnje posljedice su pitanje tumačenja dokaza rukovodstva UN-a i velikih sila. Naši naučnici koji rade na analizi uzoraka niti smiju, niti mogu, niti žele uzimati u obzir bilo kakve političke komplikacije koje njihov rad može izazvati", konstatira dr. Šahović.
Priznanje da ga je činjenica da je iz BiH, odakle je otišao 1992. godine, nakon početka agresije na njegovu zemlju, dijelom motiviralo da se uključi u rad inspekcija hemijskog oružja koje radi UN.
"Moguće je da sam indirektno nekada davno odabrao sigurnosne studije i političke nauke upravo zbog iskustava iz Bosne. Ne bih rekao direktno. Ja se, naime, pitanjima hemijskih i bioloških oružja bavim odavno, prije svih događanja u Siriji", zaključio je.
Dr. Šahović je, međutim, odbacio pisanje nekih medija na Balkanu da je on rukovodio istražnom misijom u Siriji, jer to, rekao je, nije tačno.
