Svijet
4

Bh. radnici o posljedicama rata u Ukrajini: Plate smanjene za 70 posto, a hrana poskupjela za 400 posto

Piše: M. N.
(Foto: EPA)
Uprkos primirju koje je potpisano prije više od godinu dana, rat i dalje odnosi žrtve u istočnom dijelu Ukrajine. Bh. građevinci koji već godinama žive u Ukrajini sa svojim porodicama kažu kako je situacija izuzetno teška. Posla nema, plate su male, a cijene životnih namirnica su skočile.

Abdurahman Vejzović koji živi u ukrajinskom gradu Dnjepropetrovsku, rekao je u razgovoru za Klix.ba kako i dalje svakodnevno gledaju izvještaje o ranjenima, stradalima i destrukciji u Donjecku. Proruski pobunjenici i ukrajinske snage bore se tenkovima i teškim naoružanjem. Najviše ispaštaju civili.

"Kod nas je mirno, ali situacija je teška. Nema posla, a i ako ima teško se zaradi. Ljudi koji imaju novac neće da rade, čekaju da vide šta će se dogoditi. Na 300 kilometara od nas se puca svakodnevno, a narod živi nekako", rekao je Vejzović.

Mnoge porodice u Donjecku ostale su razdvojene, neke su ostale na strani koju drže separatisti, a drugi u dijelu pod ukrajinskom vladom. Rublaj je u tom dijelu Ukrajine postala jedina validna valuta. Obični ljudi samo žele mir i svoj stari život. Nažalost, mnogi su ostali bez domova. Kao što to bude u svakom ratu, cijela Ukrajina trpi posljedice.

"Ako je naprimjer plata prije bila 600 dolara, sada je 150 dolara. Snalazimo se. Nije bilo posla godinu i po, ali sada je krenulo malo. Supruga radi, a i ja sada radim. Nadamo se boljem", rekao nam je Vejzović.

Ukrajinski mediji izvještavaju kako su cijene voća i povrća skočile i za 400 posto u odnosu na prijeratne. Cijene nekih artikala rastu blago iz sedmice u sedmicu. Razlozi su brojni, ali rat je doprinio slabljenju ekonomske moći Ukrajine.

Rat u istočnoj Ukrajini počeo je na proljeće 2014. godine između ukrajinskih vojnih i paravojnih formacija na jednoj, te proruskih separatističkih paravojnih formacija samoproglašene Donjecke Narodne Republike i Luganske Narodne Republike (od maja udruženih u Federativnu Državu Novorusiju) na drugoj strani. Do sukoba je došlo nekoliko mjeseci nakon što je na tzv. euromajdanskim protestima svrgnut dotadašnji proruski predsjednik Viktor Janukovič te uspostavljena nova prozapadna i proeuropska vlada na čelu sa predsjednikom Oleksandrom Turčinovim i Arsenij Jacenjukom.