{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Belgijanci sutra izlaze na izbore

F
9.6.2007. u 12:51
0
0
Belgijanci sutra izlaze na izbore
0
Belgijanci sutra izlaze na izbore
Didier Reynders i Guy Verhofstadt, Foto: Reuters
Belgijanci u nedjelju izlaze na parlamentarne izbore, čiji bi rezultat mogao dovesti do daljnjeg jačanja belgijskih federalnih jedinica na račun savezne države.
Posljednje ankete pokazuju da Guy Verhofstadt, flamanski liberal, nema puno izgleda da dobije i treći mandat za redom te da najviše izgleda da ga zamijeni ima sadašnji premijer Flandrije Yves Leterme, koji se zauzima za daljnju federalizaciju države, prenosi Hina.

Najviše glasova, 28 posto, trebali bi, prema istraživanjima mišljenja javnosti, dobiti flamanski demokršćani (CDV) Yvesa Leterma, koji traže veće ovlasti za Flandriju, bogatu regiju na sjeveru u kojoj živi 60 posto stanovništva zemlje.

Druga stranka prema anketama je Vlaams Belang (Flamanski interes) s 23 posto, ekstremno desna stranka, koja je naslijedila zabranjeni Flamanski blok. Vlaams Belang nema nikakvih izgleda za dolazak na vlast jer nitko s njima ne želi koalirati, tvoreći oko te stranke tzv. "sanitarni kordon".

Četiri stranke iz sadašnje vladajuće koalicije - flamanski liberali (VLD) i njihovi frankofoni partneri (MR), flamanski socijalisti (SPA) i frankofoni (PS) - trebale bi po anketama ostvariti znatno slabiji rezultat u odnosu na prethodne izbore 2003.

Dobije li najviše glasova, Yves Leterme, odnosno njegovi demokršćani, morat će sklopiti koaliciju s još jednom ili dvije flamanske stranke, socijalistima ili liberalima, koje također traže veću autonomiju za Flandriju.

Osim toga, da bi formirali vladu, morat će naći koalicijske partnere s druge strane jezične granice, u južnoj frankofonoj regiji Valoniji gdje se protive daljnjoj decentralizaciji zemlje.

U belgijskoj vladi moraju biti zastupljeni i Flamanci i frankofoni Valonci. Tradicionalno se kod stvaranja koalicija poštuje jezična simetrija - ako su u vladajućoj koaliciji primjerice flamanski socijalisti, onda su s njima i valonski socijalisti, a isto vrijedi i za ostale stranke.

U Valoniji, južnoj regiji gdje živi frankofono stanovništvo, vodit će se mrtva trka između koalicijskih partnera socijalista (PS) i liberala (MR). Uspiju li liberali pobijediti socijaliste, moglo bi se dogoditi da flamanski socijalisti (SPA), koji bi mogli imati središnju ulogu u stvaranju vladajuće većine, ostanu bez frankofonog pandana.

Yves Leterme, 46-godišnji pravnik, mogao bi po svom podrijetlu biti idealni belgijski premijer - dijete je miješanog frankofono-flamanskog braka i savršeno govori i flamanski i francuski. Međutim, njegova izjava u decembru prošle godine da Valonci nisu dovoljno inteligentni da nauče flamanski jezik izazvala je bijes u Valoniji, gdje ga podržava samo 4 posto stanovništva. Iako je tokom predizborne kampanje nekoliko puta posjetio Valoniju, rejting mu se nije popravio i tu bi mogao imati poteškoća da nađe partnersku stranku na frankofonoj strani.

Osim Leterma i Verhofstadta, aspiracije i određene izglede za premijerski položaj imaju Johan Vande Lanotte, šef flamanskih socijalista, zatim premijer Valonije, socijalist Elio di Rupo, valonski liberal Didier Reynders, a ne smije se zaboraviti ni bivšeg predsjednika valonskih liberala, nekadašnjeg ministra vanjskih poslova, sada povjerenika Evropske komisije Louisa Michela. On je od Evropske komisije zatražio i dobio mjesec dana dopusta kako bi mogao sudjelovati u predizbornoj kampanji.

Oko sedam miliona, od ukupno 10,4 miliona, Belgijanaca s pravom glasa birat će u nedjelju 150 zastupnika u Zastupničkom domu i 40 senatora u gornjem domu, Senatu. Izlazak na izbore u Belgiji je obavezan, a kršenje obveze nosi novčanu kaznu od 25 do 50 eura, a za one koji u više navrata ne ispune tu dužnost kazna može doseći i 125 eura.

Izbori se provode prema razmjernom izbornom sistemu. Zemlja je podijeljena u 11 izbornih jedinica - po pet u Flandriji i Valoniji te bruxelleska regija. Svaka od tih izbornih jedinica daje broj zastupnika koji je razmjeran broju stanovnika.

U izborima za Zastupnički dom stranke imaju svoje liste u svakoj od izbornih jedinica. Birači mogu glasovati za cijelu listu i tako podržati redoslijed kandidata kako ih je postavila stranka ili glasovati za pojedine kandidate s te liste.

Za Senat postoje samo dvije liste: jedna za flamansku jezičnu zajednicu i druga za francusku. Stanovnici bruxelleske regije, koja je službeno dvojezična, mogu birati za koju će listu glasovati.

Šefovi stranaka, koji pretendiraju na premijersko mjesto, obično se natječu za mjesto u Senatu, jer su ti izbori jasan pokazatelj popularnosti kandidata u njihovim jezičnim zajednicama.

Belgija je podijeljena na tri regije koje predstavljaju federalne jedinice: Flandriju, Valoniju i bruxellesku regiju. Osim te
teritorijalne podjele, postoji i podjela na tri jezične zajednice:
nizozemsku, odnosno flamansku zajednicu, francusku zajednicu i njemačku zajednicu (šezdesetak hiljada Nijemaca živi na istoku Valonije na granici s Njemačkom i njihov je jezik jedan od tri službena jezika). Svaka od tih zajednica ima svoju vladu i parlament a u njihovoj nadležnosti su obrazovanje i kultura.

Najveći je kamen spoticanja između flamanske i francuske zajednice status bruxelleske regije, koja je službeno dvojezična premda je 88 posto stanovništva frankofono. Bruxellska regija zapravo je enklava unutar Flandrije. Međutim, u dosta općina oko te regije većinsko stanovništvo je frankofono, koje se žali na tretman svoga materinskog jezika. Bruxelles je ujedno i glavni grad Flandrije, a dosta flamanskih političara predlaže da njime zajedno upravljaju Flandrija i Valonija umjesto da ima status zasebne federalne jedinice. Pripadnici frankofone zajednice ne žele ni čuti za tu mogućnost i na takve zahtjeve odgovaraju vlastitim zahtjevima da se Bruxellesu priključe neke južne, većinski frankofone općine, čime bi belgijski grad imao i teritorijalni kontakt s Valonijom.

Komentari (0)
Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: