Frankofoni zastupnici su prije početka glasanja napustili sastanak u znak protesta, javljaju belgijski mediji. Frankofoni predstavnici ističu da ovaj potez može imati vrlo teške posljedice i da može ugroziti napore u sastavljanju nove koalicijske vlade, koja nije sastavljena ni nakon gotovo pet mjeseci od izbora.
U srijedu se navršilo 150 dana bez vlade, čime je srušen prijašnji rekord iz 1998. godine kada je tadašnjem premijeru Wilfredu Martensu trebalo 148 dana da sastavi vladu.
Izborni okrug Bruxelles-Hal-Vilvorde, tzv. BHV, predstavlja kamen spoticanja između dvije jezične zajednice, između kojih sve više raste nepovjerenje, javila je Hina.
Izbornog okrug obuhvaća regiju Bruxelles i 35 općina oko nje, koje pripadaju Flandriji, ali u kojima frankofono stanovništvo čini značajan udjel. To frankofonom stanovništvu omogućava da na parlamentarnim izborima glasa za frankofone stranke, što u slučaju podjele te izborne jedinice ne bi više mogli.
Glasanje u Odboru ne predstavlja konačnu odluku. Ona treba biti izglasana na plenarnom zasjedanju parlamenta, do kojeg bi moglo doći tek za nekoliko mjeseci.
Iako nije riječ o konačnoj odluci, ona je poslala snažnu simboličnu poruku, budući da se politički zvaničnici i promatrači slažu da je sada praktički suspediran proces sastavljanja vlade.
Odmah nakon sastanka, čelnici frankofonih stranaka pozvani su na zajednički sastanak.
Pregovori o sastavljanju nove vlade koje vodi mandatar, flamanski demokršćanin Yves Leterme u dosadašnjem toku su donijeli skromne rezultate - postignuta je suglasnost oko nekih nespornih pitanja, dok nisu ni načeta teža pitanja poput flamanskih zahtjeva za daljnjom federalizacijom zemlje, čemu se protivi frankofono stanovništvo koje živi u južnoj regiji Valoniji i u Bruxellesu, belgijskoj prijestolnici koja je službeno dvojezično područje, ali frankofono stanovništvo je u golemoj većini - oko 88 posto.
Ukupno od oko 11 miliona stanovnika u Belgiji 6,5 miliona su Flamanci koji žive u sjevernoj regiji Flandriji, a oko 4,5 miliona je frankofono stanovništvo.
U pregovorima za sastav nove vlade sudjeluju flamanski i valonski demokršćani te liberali, također iz obje jezične zajednice.
U belgijskoj vladi moraju biti zastupljeni i Flamanci i frankofoni Valonci. Tradicionalno se kod stvaranja koalicija poštuje jezična simetrija - ako su u vladajućoj koaliciji primjerice flamanski socijalisti, onda su s njima i valonski socijalisti, a isto vrijedi i za ostale stranke.
Belgiji, zemlji stvorenoj 1830. godine, dugo vremena je dominirao francuski jezik, koji je bio jezik elite i u Flandriji. Dugo vremena je Valonija bila puno bogatija od Flandrije, međutim u poslednjih 30-40 godina situacija se promijenila i Flandrija je danas jedna od najbogatijih regija u Evropskoj uniji.
Danas je u Valoniji čak 17 posto nezaposlenih, dok ih je u Flandriji šest posto. U bruxelleskoj regiji, trećoj federalnoj jedinici, nezaposlenih je čak 20 posto. U Flandriji se često čuje prigovor da oni plaćaju izdržavanje nezaposlenih frankofonih Belgijanaca u Valoniji i Bruxellesu.
Prema rezultatima ankete, koju je početkom ove sedmice objavio flamanski dnevnik Het Laatste Nieuws, 44,4 posto Flamanaca priželjkuje raspad Belgije, dok ih se 53 posto tome protivi.