{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Belgija upada u sve veću krizu; Flamanci glasali protiv volje Frankofonih

F
7.11.2007. u 21:06
0
0
Belgija upada u sve veću krizu; Flamanci glasali protiv volje Frankofonih
0
Belgija upada u sve veću krizu; Flamanci glasali protiv volje Frankofonih
Flamanski zastupnici u parlamentarnom Odboru za unutarnje poslove izglasali su u srijedu popodne podjelu briselske izborne jedinice u koju su uključene i neke općine u predgrađu glavnoga grada unatoč protivljenju frankofonih članova.
Frankofoni zastupnici su prije početka glasanja napustili sastanak u znak protesta, javljaju belgijski mediji. Frankofoni predstavnici ističu da ovaj potez može imati vrlo teške posljedice i da može ugroziti napore u sastavljanju nove koalicijske vlade, koja nije sastavljena ni nakon gotovo pet mjeseci od izbora.

U srijedu se navršilo 150 dana bez vlade, čime je srušen prijašnji rekord iz 1998. godine kada je tadašnjem premijeru Wilfredu Martensu trebalo 148 dana da sastavi vladu.

Izborni okrug Bruxelles-Hal-Vilvorde, tzv. BHV, predstavlja kamen spoticanja između dvije jezične zajednice, između kojih sve više raste nepovjerenje, javila je Hina.

Izbornog okrug obuhvaća regiju Bruxelles i 35 općina oko nje, koje pripadaju Flandriji, ali u kojima frankofono stanovništvo čini značajan udjel. To frankofonom stanovništvu omogućava da na parlamentarnim izborima glasa za frankofone stranke, što u slučaju podjele te izborne jedinice ne bi više mogli.

Glasanje u Odboru ne predstavlja konačnu odluku. Ona treba biti izglasana na plenarnom zasjedanju parlamenta, do kojeg bi moglo doći tek za nekoliko mjeseci.

Iako nije riječ o konačnoj odluci, ona je poslala snažnu simboličnu poruku, budući da se politički zvaničnici i promatrači slažu da je sada praktički suspediran proces sastavljanja vlade.

Odmah nakon sastanka, čelnici frankofonih stranaka pozvani su na zajednički sastanak.

Pregovori o sastavljanju nove vlade koje vodi mandatar, flamanski demokršćanin Yves Leterme u dosadašnjem toku su donijeli skromne rezultate - postignuta je suglasnost oko nekih nespornih pitanja, dok nisu ni načeta teža pitanja poput flamanskih zahtjeva za daljnjom federalizacijom zemlje, čemu se protivi frankofono stanovništvo koje živi u južnoj regiji Valoniji i u Bruxellesu, belgijskoj prijestolnici koja je službeno dvojezično područje, ali frankofono stanovništvo je u golemoj većini - oko 88 posto.

Ukupno od oko 11 miliona stanovnika u Belgiji 6,5 miliona su Flamanci koji žive u sjevernoj regiji Flandriji, a oko 4,5 miliona je frankofono stanovništvo.

U pregovorima za sastav nove vlade sudjeluju flamanski i valonski demokršćani te liberali, također iz obje jezične zajednice.

U belgijskoj vladi moraju biti zastupljeni i Flamanci i frankofoni Valonci. Tradicionalno se kod stvaranja koalicija poštuje jezična simetrija - ako su u vladajućoj koaliciji primjerice flamanski socijalisti, onda su s njima i valonski socijalisti, a isto vrijedi i za ostale stranke.

Belgiji, zemlji stvorenoj 1830. godine, dugo vremena je dominirao francuski jezik, koji je bio jezik elite i u Flandriji. Dugo vremena je Valonija bila puno bogatija od Flandrije, međutim u poslednjih 30-40 godina situacija se promijenila i Flandrija je danas jedna od najbogatijih regija u Evropskoj uniji.

Danas je u Valoniji čak 17 posto nezaposlenih, dok ih je u Flandriji šest posto. U bruxelleskoj regiji, trećoj federalnoj jedinici, nezaposlenih je čak 20 posto. U Flandriji se često čuje prigovor da oni plaćaju izdržavanje nezaposlenih frankofonih Belgijanaca u Valoniji i Bruxellesu.

Prema rezultatima ankete, koju je početkom ove sedmice objavio flamanski dnevnik Het Laatste Nieuws, 44,4 posto Flamanaca priželjkuje raspad Belgije, dok ih se 53 posto tome protivi.

Komentari (0)
Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: