Svijet
0

Barel nafte u 2008. - 175 dolara?

FENA
Ekonomisti danske Sakso banke predviđaju za 2008. godinu oštru globalnu privrednu krizu koja će se, između ostalog, ogledati u veoma visokom poskupljenju nafte na čak 175 dolara za barel i naglom padu akcija na američkim, kineskim i drugim vodećim efektnim berzama.

Prognozeri danske banke ocjenjuju, uz to, da će visoko poskupljenje osnovne energetske sirovine biti praćeno i udvostručenjem cijena osnovnih žitarica.

Barel nafte trenutno kotira - na dvije vodeće berze, u Njujorku i Londonu - u rasponu od 92 do 93 dolara. To znači da će se cijena te sirovine, ako se obistini prognoza Sakso banke, dogodine bezmalo udvostručiti.

Slično važi i za cijenu pšenice, koja sada na vodećoj čikaškoj berzi vrijedi više od 300 dolara za metričku tonu. Kupci kukuruza i drugih žitarica moraće, također, dobro da se "isprse" da bi kupili te vitalno važne sirovine.

Indeksi akcija na Vol stritu i drugim američkim efektnim berzama opašće naredne godine, ako je vjerovati procjeni danskih eksperata, oko četvrtinu u odnosu na sadašnji nivo.

U Kini se predviđa još veći pad indeksa akcija - za 40 procenata u odnosu na važeći nivo - i to bi, ako se procjena obistini, moglo snažno da potrese već decenijama brzo rastuću ekonomiju najmnogoljudnije zemlje svijeta, prenijela su ruska Internet glasila.

Na pitanje koliko su uopšte pouzdane prognoze koje daju međunarodni bankarski eksperti, strateški analitičar Sakso banke Dejvid Karsbol odgovara da šokantne procjene finansijske institucije u kojoj je on zaposlen ne pretenduju na visoku tačnost i prije svega treba da izazovu ozbiljno razmišljanje eksperata i neposrednih igrača na tržištu.

Karsbol podsjeća, ipak, da je Sakso banka za ovu godinu predviđala visok pad poslovne aktivnosti na stambenom tržištu SAD i da se ta prognoza ne samo pokazala tačnom, već je krajem ove godine i premašena - u negativnom smislu.

Bančina prognoza o kretanju kursa euro-dolar u toku ove godne nije, međutim, bila tačna, jer je za prvo polugodište predviđan skok vrijednosti zajedničke valute 13 članica Evropske unije na 1,37 dolara, a u drugom pad do nivoa od 1,28 "Amerikanaca".

U stvarnosti se dogodilo obrnuto, pri čemu je euro prošlog mjeseca čak bio sasvim blizu da probije rekordnu granicu od 1,50 dolara, da bi se tokom proteklih nekoliko sedmica stabilizovao na nešto nižem nivou koji je još daleko iznad procjene koju su ranije davali eksperti Sakso banke.

Analitičari su, inače, naročito sumnjičavi u pogledu prognoza o kretanju cijena nafte, jer se često događa da ova vitalna energetska sirovina poskupi, u vrlo kratkom vremenskom periodu, za pet do deset dolara po barelu, a odmah zatim pojeftini isto toliko ili još više.

Naftni stručnjaci, ipak, upozoravaju da je prije godinu dana barel vrijedio manje od 60 dolara i da je tokom minulih 12 mjeseci poskupio oko 66 odsto, a u periodu od 2002. čak 270 procenata.

Kupce nafte mogla bi, donekle, da utješi i ekspertska procjena da će se tražnja te sirovine, ako dogodine dođe do značajnog pada privredne aktivnosti u SAD, ali i ostatku svijeta, značajno smanjiti i to se, svakako, mora odraziti i na kretanje cijena.

Cijene nafte zavisi, doduše, u velikoj meri i od geopolitičkih prilika u svijetu. Međunarodni naftni eksperti su procijenili da bi onemogućavanje transporta nafte kroz Persijski zaliv, gdje se tankerima otprema oko 33 odsto ukupnog svjetskog izvoza te sirovine, uticalo na trenutni i izuzetno visok skok cijena "tečnog zlata", na 175 do čak 250 dolara po barelu.

Takvu prognozu je početkom decembra dala poznata njujorška agencija za rejting "Standard i purs", uz objašnjenje da je eksplozija cijena sirove nafte vrlo izgledna ukoliko SAD počnu rat protiv Irana, što se u Vašingtonu ne isključuje, zbog navodne iranske nuklearne pretnje Zapadu.

"Crni scenario" kada je u pitanju kretanje cijena nafte bi, u svakom slučaju, išao na ruku onim zemaljama, članicama OPEC-a koje bi, u novonastalnoj kriznoj situaciji, bile u stanju da nesmetano prodaju svoje naftne zalihe.

Veliki dobitnik bila bi, u tom slučaju, i Rusija, koja već godinama "pliva" u obilju naftnih dolara, a mogla bi, ako se prilike na tržištu te sirovine dodatno pogoršaju, da izvuče još veću korist.

Snažni potresi na američkim i kineskim efektnim berzama pogodili bi, nema sumnje, i ostale svjetske finansijske berze i u tom pogledu ni Rusija, bez obzira na visoku sadašnju stabilnost njene privrede, ne bi bila nikakav izuzetak, ocjenjuju analitičari.