Obama je prvi afroamerički predsjednik Sjedinjenih Američkih Država, a na dužnost je stupio u januaru 2009. Pozvao je na nuklearno razoružanje i neprestano radi na bliskoistočnom mirovnom procesu.
Nagrada vrijedna deset miliona švedskih kruna ili 1,4 miliona dolara biće mu uručena u Oslu 10. decembra.
"Samo rijetki imaju osobnost koja poput Obamine privlači svjetsku pažnju i daje ljudima nadu za bolju budućnost", saopštio je komitet. "Njegova diplomatija zasniva se na konceptu da oni koji vode svijet moraju to činiti bazirajući se na vrijednostima i stavovima većine populacije."
Istaknuto je kako je upravo Obama stvorio "novu klimu u međunarodnoj politici", s obzirom da se u vrlo kratko vrijeme koliko je na vlasti uhvatio u koštac sa nizom problema od ekonomije do terorizma i ratova u Afganistanu i Iraku.
Nakon Jimmyja Cartera, Woodrowa Wilsona i Theodorea Roosevelta, Obama je četvrti američki predsjednik odlikovan ovom prestižnom nagradom.
Za ovogodišnju nagradu bilo je 205 nominovanih, od čega je 172 ljudi i 33 organizacije. Među njima su bili budistički redovnik, kolumbijska senatorica Piedad Cordoba, ginekolog iz Konga Denis Mukwege, borac za ljudska prava Sima Samar iz Afganistana, muslimanka Rebiya Kadeer, jordanski princ Ghazi Bin Muhammad Bin Talal te kineski borac za ljudska prava Hu Jia.
Mediji su najviše šansi davali kolumbijskoj senatorici Piedad Cordoba zbog njenog uspješnog spašavanja 16 talaca koje su držale marksističke gerilske jedinice.
