Pregovori se održavaju u atmosferi pojačanih pritisaka na srpsku stranu, na šta je upozorio predsjednik Vlade Srbije Vojislav Koštunica. Premijer je ocijenio da su pritisci na Beograd toliki da se može govoriti o nasilju, s ciljem da se Srbija privoli da dobrovoljno saučestvuje u otcepljenju Kosova.
"Srbija sve prijetnje i eventualne nagrade usmjerene na tako nešto unaprijed odbacuje", poručio je Koštunica, javio je u subotu Tanjug.
U tom pogledu unutar državnog vrha vlada potpuna saglasnost. I predsjednik Boris Tadić i premijer Koštunica jasno su stavili do znanja međunarodnoj zajednici i Prištini da će svi postupci i odluke u pravcu nezavisnosti južne srpske pokrajine za Srbiju biti ništavni.
"Ne prihvatamo nijedno rešenje koje vodi nezavisnosti Kosova", rekao je u petak Tadić.
Državni vrh Srbije uporište u tom stavu nalazi u međunarodnom pravu i Rezoluciji 1244, kao važećem pravnom okviru za traženje rješenja za Kosovo, a on potvrđuje suverenitet Srbije.
Taj dokument pravno gledano, kako je to Tanjugu objasnio pravni savjetnik tima Beorada profesor Tomas Flajner, ostavlja prostor za rješenje u vidu suštinske autonomije, dok nezavisnost pokrajine - apsolutno isključuje. Tu argumentaciju osnažilo je upozorenje ruskog Ministastva inostranih poslova da se sve aktivnosti mimo Vijeća sigurnosti UN-a, uključujući jednostrano proglašenje nezavisnosti Kosova, kao i njeno priznavanje od strane nekih zemalja, ne mogu se smatrati legitimnim.
Na to je ukazao i ruski predstavnik u pregovaračkoj "trojci" Kontakt grupe, Aleksandar Bocan-Harčenko, naglašavajući da se ne može precrtavati suverenitet Srbije i da je to "argument od armiranog betona".
Harčenko ističe da, za razliku od SAD, Rusija na pitanje Kosova gleda sa stanovišta međunarodnog prava.
Srbija i Rusija zalažu se za nastavak direktnog dijaloga srpske i albanske strane sve do pronalaženja kompromisnog rješenja i za to da se proces rješavanja "kosovskog pitanja" i dalje odvija pod kontrolom Vijeća sigurnosti UN.
Harčenko naglašava da Rusija polazi od toga da se 10. decembra završava samo mandat "trojke", ali ne i statusni proces i da ne sumnja da će posle tog roka proces biti usmjeren ka Vijeću sigurnosti Ujedinjenih nacija.
Kosovski Albanci kažu da je scenario poslije Badena već napisan - proglašenje nezavisnosti i obećano priznanje Zapada. I treći čovjek američkog Stejt departmenta Nikolas Burns tvrdi da će, ukoliko do 10. decembra ne bude postignut obostrano prihvatljiv dogovor, najbolje rješenje biti nadgledana nezavisnost na osnovu plana Martija Ahtisarija, mada je taj prijedlog odavno propao u Vijeću sigurnosti.
U međuvremenu je predstavnik Unije u "trojci" Vofgang Išinger, u pokušaju da bude postignut bilo kakav dogovor do tog datuma, "u igru" je, mimo pregovaračkog procesa, ubacio i prijedlog o "neutralnom" statusu Kosova, ali su to odbili i Beograd i Priština.
