{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Armenski poslanik: Kosovo - mogući detonator za Kavkaz

F
24.8.2007. u 15:00
0
0
Armenski poslanik: Kosovo - mogući detonator za Kavkaz
0
Armenski poslanik: Kosovo - mogući detonator za Kavkaz
Proglašenje suvereniteta Kosova i stvaranje presedana predstavljalo bi detonator za regiju južnog Kavkaza i izvor nestabilnosti za Armeniju, upozorio je u petak poslanik armenskog parlamenta Viktor Dalakian.
"Kosovo u svakom trenutku može odigrati ulogu detonatora u regiji južnog Kavkaza i istog trena zakomplicirati stanje u Armeniji", rekao je on u izjavi za sedmičnik Moskovske novosti.

Dalakian je kazao da pitanje Nagorno-Karabaha ostaje glavno pitanje armenske politike a "moguće proglašenje suvereniteta Kosova i odgovarajuće stvaranje priželjkivanog presedana za sve ostale nepriznate republike" moglo bi se podudariti i s predsjedničkim izborima u Armeniji najavljenim za početak iduće godine.

Moskovske novosti podsjećaju da je bivši predsjednik Armenije Levon Ter-Petrosian, o čijoj se mogućoj kandidaturi 2008. spekulira u armenskoj javnosti, ostavku 1998. godine podnio upravo zbog neslaganja političke elite i odsustva podrške u vezi sa statusom Nagorno-Karabaha, naseljenog pretežno armenskim stanovništvom.

Nagorno-Karabah, otcijepljen od Azerbejdžana, predstavlja predmet spora između Armenije i Azerbejdžana, čiji je predsjednik Ilham Alijev u četvrtak rekao da Baku "poduzima sve mjere za pojačanje borbene gotovosti s ciljem oslobađanja Nagorno-Karabaha od armenske okupacije".

"Jačamo svoju vojsku da bismo u svakom trenutku mogli osloboditi okupirane zemlje", rekao je Alijev dodajući da je sada vojni budžet Azerbejdžana jednak cjelokupnom armenskom budžetu, prenio je Tanjug.

Azerbejdžanski predsjednik je polovinom aprila izjavio da Azerbejdžan nikada neće dati nezavisnost otcijepljenoj teritoriji i da "ako oni koji žive u Nagorno-Karabahu žele samoopredjeljenje, mogu se preseliti u Armeniju" gdje se armenski narod "već samoopredijelio".

Primirje Armenije i Azerbejdžana nakon sukoba oko te enklave traje od 1994. godine kada je Jerevan preuzeo nadzor nad tom teritorijom, a direktni razgovori Bakua i Jerevana, uz posredništvo Grupe Minsk OSCE-a (gdje kopredsjedavaju Rusija, Francuska i SAD) o budućem statusu Nagorno-Karabaha za sada se vode bez rezultata.

U oružanom sukobu krajem osamdesetih i početkom devedesetih je prema procjenama poginulo 25.000 ljudi, a stotine hiljada civila, pretežno Azera (muslimana šiita), moralo je pobjeći s toga područja.

Komentari (0)
Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: