Foto: AFP
Turska je napravila još jedan korak na putu ka Evropi, ocjenjuje "Independent" u uredničkom komentaru, dodajući da je za žaljenje da se o Turskoj, koja još od 1962. godine pokušava da se učlani u Evropsku uniju, tako malo zna na Zapadu.
Teško je prodrijeti u njenu unutrašnju politiku, pa je jučerašni referendum o novom ustavu u spoljnom svijetu izazvao vrlo malo interesovanja.
Uprkos tome, rezultat izjašnjavanja građana je važan pokazatelj napretka zemlje od snažno centralizovane poludemokratije, u kojoj je vojska bila gotovo nedodirljiva, ka demokratiji koja je mnogo sličnija evropskoj.
Britanija već dugo podržava ulazak Turske u Uniju, ali taj stav, nažalost, nije prevladao u Evropi i to zbog više razloga, neki od kojih su vezani za rasizam i fobiju prema islamu.
Druge primjedbe, međutim, imaju snažniji osnov, a svode se na argument da Evropska unija ne smije da spušta sdandarde koji se odnose na ljudska prava i demokratiju samo da bi udovoljila želji Ankare da postane dio evropskog kluba.
Turska će sada biti u mnogo boljem položaju, kako na planu unutrašnje politike, tako i u odnosu prema onim članicama EU koje žele da vrata turskom članstvu ostanu čvrsto zatvorena, zaključuje uvodničar "Independenta".
Turci su juče većinski podržali ustavne promjene na referendumu, odnosno amandmane na Ustav iz 1982. godine, pa je 58 posto glasalo "za", 42 posto "ne", dok je odziv bio 78 posto.
U Turskoj 49,5 miliona ljudi ima pravo glasa.
Ovo je veliki podsticaj za premijera Redžepa Tajipa Erdoagna, čija je vladajuća Partija pravde i razvoja predložila ustavne promjena, uoči parlamentarnih izbora 2011. godine.
Prema ranijim istraživanjima javnog mnjenja, 56 posto Turaka podržava promjene Ustava.
Vlada je predložila 26 amandmana, od kojih neki zadiru u suštinu državnog uređenja, pogotovo kada je riječ o pravosuđu. Predviđeno je da se poveća broj sudija u Ustavnom sudu, kao i članova Visokog savjeta sudija i tužilaca, tijela koje kontroliše rad pravosudnih organa.
Prema predloženim promjenama, jedan broj njih će imenovati predsjednik države, parlament i ministar pravde, što može da ugrozi nezavisnost pravosuđa, tvrde u opoziciji.
Polemike je izazvao i prijedlog prema kome civilni sudovi mogu da vode procese protiv najviših vojnih oficira za krivična djela protiv naroda i države. To će, upozoravaju u armiji, otvoriti vrata za "politička suđenja" ljudima u uniformama, a u vladi odbacuju ove optužbe
SAD i Njemačka podržale su rezultate referenduma u Turskoj. Američki predsjednik Barack Obama i njemački ministar inostranih poslova Guido Westervele pozdravili su referendum.
Obama je pozdravio živost turske demokratije koja se odražavala u odzivu birača na referendumu širom Turske, navodi se u saopštenju Bijele kuće.
Vestervele je rekao da je glasanje od suštinske važnosti za članstvo Turske u EU.
"Ovaj referendum koji se bavio i ravnotežom vlasti u državi je za svaku pohvalu", rekao je Westervele.
Možda vas zanima
