Povodom 96. godišnjice masovnog stradanja Armenaca 1915. godine, koja pada danas, predsjednik Obama je taj događaj okvalificirao kao "veliku tragediju".
U Ministarstvu vanjskih poslova u Ankari kažu da je to "jednostrana izjava" o kontroverznom historijskom događaju i da se u njoj "iskrivljuju historijske činjenice", prenijela je agencija Anadolija.
Predsjednik Obama je, međutim, u izjavi izbjegao upotrijebiti izraz "genocid nad Armencima", koji je inače koristio u vrijeme predizborne predsjedničke kampanje u SAD-u.
To će zasigurno izazvati nezadovoljstvo i među Armencima, koji tvrde da je prije 96 godina nad pripadnicima tog naroda izvršen genocid i da je tada ubijeno milion i 500 hiljada ljudi. U Turskoj to uporno demantiraju, mada ne isključuju da je tada stradalo "nekoliko stotina hiljada Armenaca", kao što su ginuli i Grci i sami Turci.
U Turskoj predlažu da se formira zajednička međunarodna komisija historičara i drugih stručnjaka koja bi dala vjerodostojan sud o spornom događaju.
U Erevanu to, međutim, zasad ne prihvaćaju pošto smatraju da tu nema šta da se dokazuje.
Genocid nad Armencima na prostorima Turske dosad je priznalo petnaestak zemalja među kojima su i Francuska, Švedska, Kanada, Rusija i Grčka.
Ankara i Erevan nemaju diplomatske odnose iako je Turska među prvima priznala Armeniju poslije raspada Sovjetskog saveza početkom devedesetih godina prošlog stoljeća.
Odnose dvije zemlje opterećuje i spor Armenije i Azerbejdžana oko statusa provincije Nagorno Karabah u kome Ankara bezrezervno podržava Baku.
