"Jedna od najvećih izbjegličkih populacija na svijetu se suočava s diskriminacijom, segregacijom i neizvjesnom budućnošću", ocijenila je međunarodna organizacija za zaštitu ljudskih prava, sa sjedištem u Londonu, u izvještaju objavljenom u četvrtak.
Oko 700.000 Azerbejdžanaca je bilo prisiljeno da bježi kada su armenski separatisti preuzeli kontrolu nad azerbejdžanskom enklavom Nagorni Karabah i nad još sedam teritorija kada su početkom 90-tih godina započeli s ratom.
Primirje je potpisano 1994. godine, ali je spor ostao i nakon decenije pregovaranja.
Većina izbjeglica još uvijek živi u privremenim uvjetima, u kampovima širom Azerbejdžana, bivše sovjetske republike bogate naftom u kojoj živi 8,1 miliona stanovnika.
Prema izvještaju Amnesty Internationala, izbjeglice se suočavaju s administrativnim preprekama pri dobivanju boravišnih dozvola, koje su neophodne da bi se imalo pristupa socijalnim službama i da bi se moglo legalno raditi.
Amnesty kritizira i izgradnju smještaja za izbjeglice u "geografski izoliranim i neodgovarajućim područjima koja su dovela do njihove izolacije i segregacije".
Nevladina organizacija je pozvala vlasti da ukinu restrikcije i izbjeglicama osiguraju normalne životne uvjete.
Najveće greške koje ljudi čine tokom seksa: Zbog njih ne postižete zadovoljstvo
Bingo City Centar se otvara sutra na Ilidži: Evo šta nudi novi tržni centar u Sarajevu
