"Ne bi bilo fer da se prihvati jednostrana ocjena jednog incidenta koja ignorira nezavisnu i nepristranu ocjenu historičara i eksperata", ističe se u pismu Obami koje su uputili predstavnici 53 organizacije američkih Turaka, javljajue istanbulski mediji.
Armeni tvrde da je 1915. godine nad pripadnicima toga naroda u Turskoj izvršen genocid, da je likvidirano milion i po ljudi. U Ankari to demantiraju i navode da je možda stradalo "oko 300.000 Armena", koji su u vrijeme raspada Otomanske imperije, uz podršku Rusije, podigli ustanak u istočnoj Anadoliji.
U pismu Obami se naglašava da je Turska spremna prihvatiti nalaze međunarodne komisije historičara i eksperata koja bi o spornom događaju izrekla sud na osnovu raspoloživih dokumenata.
Oni su također iznijeli i historijske činjenice koje demantiraju optužbe Armena. Na šefa Bijele kuće se apelira da "razmotri stavove i zabrinutost" američkih Turaka.
Tokom predsjedničke kampanje Obama je nagovijestio da će priznati tvrdnje Armena da je to bio genocid. Armenski lobi u SAD-u, u kome su i četiri poslanika Predstavničkog doma, priprema nacrt rezolucije o genocidu, koji će do kraja mjeseca biti upućen Kongresu na razmatranje.
Ako se ta inicijativa prihvati, to bi izazvalo ozbiljne poremećaje u odnosima dviju zemalja,Turske i SAD-a, inače strateških saveznika u okviru NATO-a. Zvaničnici u Ankari se zasad ne izjašnjavaju o najnovijoj inicijativi armenskog lobija.
Armeni su uspeli internacionalizirati ovo pitanje, prenosi Tanjug, i petnaestak država je već priznalo da je to bio genocid, među njima Rusija i Francuska.
Jedna od najvećih historijskih misterija riješena: Naučnici pročitali spis star 2.000 godina
Šta predviđa zabrana TikToka u SAD-u i koje bi zemlje mogle slijediti taj primjer
Helem Nejse predstavio četvrti album: 15 novih pjesama s cijelim spektrom muzičkih žanrova
