Svijet
0

Ambiciozan plan EU: Veći rast, više zaposlenosti

FENA
Šefovi država ili vlada Evropske unije saglasili su se u petak, na kraju dvodnevnog samita u Bruxellesu, da je neophodno preduzeti nove odlučne mjere kako bi privreda Unije ponovo krenula stazama snažnog rasta i veće zaposlenosti, pri čemu je cilj stvaranje najmanje 10 miliona novih radnih mjesta.

"Privreda EU je ostala bez daha na koncu šestogodišnjih napora čiji cilj je bio povećanje ekonomskog rasta, te su zato neophodne nove, ambicioznije mjere na tome polju", rečeno je u zajedničkoj deklaraciji prihvaćenoj na samitu.

Lideri EU su se dogovorili, kako se ističe u deklaraciji, da ubuduće tješnje sarađuju radi ostvarenja zajedničkog cilja - osiguranja stabilnog snabdijevanja energijom, održanja stope inflacije na niskom nivou i povećanja konkurentnosti evropske robe u svijetu.

Vladama članica EU je preporučeno da se radi ostvarenja toga cilja više pozabave "strukturnom reformom radi jačanja konkurentnosti evropske robe i održanja privrednog rasta".

Istovremeno, kaže se u deklaraciji, vlade članica EU treba da usvoje zakone koji će omogućiti da evropsko tržište usluga bude otvoreno konkurenciji iz zemalja van granica Unije.

Servis usluga je sektor koji je dosad izazivao najviše neslaganja i protesta širom EU, a najviše u Francuskoj, gdje je veliki broj građana žigosao takozvanu "Bolkesteinovu direktivu" (njome je trebalo da bude liberaliziran sektor usluga) kao izraz "pogubne neoliberalne politike".

U deklaraciji sa samita EU u petak se preporučuje vladama članica Unije da se pri donošenju zakona o sektoru usluga rukovode zaključcima Evropskog parlamenta kojima je "Bolkesteinova direktiva" znatno razvodnjena.

Njemačka kancelarka Angela Merkel prokomentirala je taj dio deklaracije u izjavi novinarima kao "dobar, pametan kompromis".

Sektor usluga je dominantan u EU, jer čini dvije trećine ukupne ekonomske delatnosti Unije. Prošle godine je u tome sektoru tadilo 116 miliona ljudi ili 70 posto aktivne radne snage.

Poseban akcent u zajedničkoj deklaraciji stavljen je na potrebu znatno većeg investiranja u naučno istraživanje i razvoj tehnologije - domene u kojima su Sjedinjene Države, najveći suparnik Evrope, neuporedivo jače i aktivnije.

Za istraživanje bi trebalo, kako lideru EU planiraju, biti izdvajano po 100 milijardi eura godišnje.

"Neophodno je stvoriti uvjete za bolje obrazovanje i obuku kadra, te smanjenje glomazne birokratije koja ometa razvoj malih i srednjih preduzeća i privrednog potencijala uopće", preporučcili su učesnici samita EU.

U deklaraciji se također ukazuje na niz privrednih izazova s kojima se EU suočava, uključujući "prevrtljive" cijene energije, sve veću zavisnost Unije od uvoza u tom domenu i sigurnosne rizike u proizvodnji energije i transportu do potrošača u Uniji.

Zanimljivo je da lideri EU nisu odlučili usvojiti zvaničnu zajedničku politiku u domenu energije - kojom bi Evropska komisija automatski dobila više nadležnosti i vlasti - već se opredijelila za zaključak da treba ostvariti "bolju koordinaciju kad je riječ o snabdijevanjju ili u pregovorima s partnerima EU koji Uniji dopremaju naftu i gas".

Istovremeno, članicama EU je preporučeno da aktivno tragaju za novim, autohtonim izvorima energije, što se prije svega odnosi na bolje korišćenje kapaciteta za proizvodnju struje u hidroelektranama, kao i na uspostavljanje postrojenja čija je pogonska snaga - vjetar!

U deklaraciji se ne spominje ni "vruća" tema koja je ovih dana bila u središtu debate među evropskim liderima - "ekonomski protekcionizam" koji, kako tvrde u Rimu, Londonu, Bruxellesu i još nekim evropskim prijestonicama - "hara Francuskom, Španijom i Poljskom".

U zajedničkoj deklaraciji, prenosi Tanjug, obećano je, međutim, "potpuno, djelotvorno i transparentno provođenje u djelo pravila Evropske unije o jedinstvenom tržištu, kojima je vladama pojedinih članica zabranjeno da vode 'diskriminatorsku' politiku prema drugim članicama Unije".