Otvarajući skup al-Maliki je pohvalio postignuti irački napredak u sigurnosti i gospodarstvu i ustvrdio da je vlada spriječila zemlju od pada u "bezdan građanskog rata".
Konferencija, koju je otvorio švedski premijer Fredrik Reinfeldt, okupila je izaslanike iz više od 90 država koji bi trebali razmotriti napredak u provedbi petgodišnjeg plana za obnovu Iraka.
Sudionici, među kojima su irački premijer Nouri al-Maliki, glavni tajnik Ujedinjenih naroda Ban Ki-moon i američka državna tajnica Condoleezza Rice, na skupu razmatraju što je učinjeno od prvog sastanka Međunarodnog sporazuma za Irak (ICI) održanog prije godinu dana na summitu u egipatskom ljetovalištu Sharm el Sheikh.
U Egiptu, gdje je lani donesen petogodišnji plan za jačanje iračkog gospodarstva, dužnosnici iz više od 60 zemalja i organizacija obećali su otpisati irački dug od oko 30 milijardi dolara, a Iračani se za uzvrat obvezali provesti nužne reforme.
"Ostvaren je velik napredak u tri područja - sigurnosti, politici i gospodarstvu", rekao je glavni tajnik UN-a pred 500 do 600 izaslanika i ocijenio da "premijer i iračka vlada zaslužuju čestitke".
Irački dug prema arapskim zemljama, uglavnom Saudijskoj Arabiji, Kuvajtu te Ujedinjenim Arapskim Emiratima i Kataru iznosi najmanje 67 milijardi dolara.
"Većina zemalja koje su sudjelovale (lani u Sharm el Sheikhu) pozitivno su odgovorile, neke otvaranjem veleposlanstava i otpisivanjem dugova. Sada pozivamo našu arapsku braću da učine isto", rekao je irački ministar financija Bayan Jabor.
Oko 66.5 milijardi dolara iračkog inozemnog duga oprošteno je, procjenjuje američki State Department.
U izvješću pripremljenom za skup, Irak je istaknuo da ne očekuje novac međunarodne zajednice već tehničku pomoć kako bi obnovio gospodarstvo razoreno desetljećima ratova i sankcija.
"Skup na visokoj razini u Stockholmu nije donatorska konferencija, Irak nije siromašna zemlja ... Umjesto toga, Irak traži partnerstvo, tehničku pomoć i gospodarsku razmjenu", navodi se u izvješću.
Irak traži prekid isplate ratne odštete Kuvajtu za Sadamovu invaziju na Kuvajt 1991. Na ime te odštete vlada u Bagdadu mora isplaćivati 5 posto od svojih prihoda ostvarenih prodajom nafte, što godišnje iznosi 3.5 milijardi dolara. U svome izvješću iračka vlada tvrdi da Irak "konačno izlazi iz sukoba" i nudi ulagačima "jedinstvenu priliku da posluju s jednom od resursima najbogatijih zemalja svijeta".
Američka državna tajnica u četvrtak je branila američku invaziju na Irak izvedenu 2003., s ciljem svrgavanja režima Sadama Huseina.
"Sigurna sam da nije bila pogreška osloboditi irački narod Sadama Huseina", rekla je Rice novinarima uoči skupa.
Rice nije željela komentirati knjigu bivšeg dužnosnika Bijele kuće za odnose s javnošću Scotta McClellana u kojoj on optužuje američkog predsjednika Georgea W. Busha da se koristio propagandom kako bi prodao irački rat. Rekla je kako je karakteristično za povijest da ljudi puni smisao nekih događaja shvate tek nakon mnogo vremena.
Švedska je u ponedjeljak najavila da će 97 izaslanstava sudjelovati na skupu, među njima i iranski ministar vanjskih poslova Manouchehr Mottaki te također i predstavnici Sirije.
Helem Nejse predstavio četvrti album: 15 novih pjesama s cijelim spektrom muzičkih žanrova
Utjecaj duhanskog dima na odjeću i čulo okusa: Šta su otkrili Stankica Stojanović i Eldar Resić
