Svijet
0

AI: Politika straha potiče globalno kršenje ljudskih prava

FENA
U svome godišnjem izvještaju Amnesty International sa sjedištem u Londonu ističe Sjedinjene Države i njihove saveznike kao one koji doprinose kršenju ljudskih prava u svojim nastojanjima na polju borbe protiv terorizma i rata u Iraku.

"Ničim sputana, američka administracija tretira cijeli svijet kao jedno veliko bojište u svom 'ratu protiv terorizma'", piše u izvještaju. Otmice, hapšenja, pritvaranja ili zlostavljanja osumnjičenika odvijaju se ili direktno ili uz pomoć dalekih zemalja kao što su Pakistan, Gambija, Afganistan ili Jordan.

"U septembru 2006. godine", piše u predgovoru godišnjeg izvještaja, "predsjednik Bush je priznao ono što je Amnesty International znao odavno – da CIA vodi tajne pritvorne centre u okolnostima koji praktički predstavljaju međunarodni zločin".

Tokom proteklih nekoliko godina Sjedinjene Države su sa svojim saveznicima transferirale na nezakonit način stotine osoba u zemlje kao što su Sirija, Jordan i Egipat. U dijelu izvještaja koji se odnosi na Evropu nabrajaju se neke od zemalja koje su – po mišljenju Amnesty Internationala - u tome sudjelovale: Bosna i Hercegovina, Njemačka, Italija, Makedonija, Švedska i Britanija.

"Sama činjenica da su evropske vlade bile u dosluhu u tim transferima, da su bile u dosluhu u praktičnoj predaju osoba zemljama gdje bi mogle biti zlostavljane užasna je poruka o djelotvornosti ljudskih prava u Evropi", kaže se u izvještaju.

U odjeljku u Bosni i Hercegovini kaže se da mnogi počinitelji ratnih zločina i zločina protiv humanosti i dalje izbjegavaju pravdu, a hiljade slučajeva nestalih osoba i dalje je neriješeno.

Manjine u BiH suočene su s diskriminacijom, između ostalog, na polju zapošljavanja i obrazovanja – stoji u godišnjem izvještaju Amnesty Internationala.

U dijelu o Bosni i Hercegovini spominju se i nedovoljni rezultati na polju povratka izbjeglica, kojih se, prema procjenama, vratilo oko milion od dva miliona i dvjesto hiljada raseljenih.

U dijelu izvještaja koje se odnosi na Hrvatsku navodi se da naslijeđe rata i dalje zasjenjuje ljudska prava. Nekažnjavanje za ratne zločine i dalje je rasprostranjeno, a hrvatsko pravosuđe nije odgovarajuće reagiralo na kršenja ljudskih prava iz ratnog razdoblja, nezavisno od etničkog porijekla žrtava ili počinitelja.

Amnesty International podsjeća da se od 300.000 raseljenih hrvatskih Srba, prema službenim podacima, kući vratilo njih 125.000, no ova organizacija navodi da se taj podatak smatra precijenjenim, prenose agencije.

U izvještaju također stoji da su Srbi u Hrvatskoj i dalje suočeni s diskriminacijom u zapošljavanju i ostvarivanju socioekonomskih prava. Ističe se problem nemogućnosti povratka zbog oduzetih stanarskih prava.

U Hrvatskoj se kao problem navodi i nasilje prema ženama i problem školovanja romske djece. Broj slučajeva nasilja prema ženama i dalje je vrlo visok, stoji u izvještaju u kojem se podsjeća da je Autonomna ženska kuća Zagreb sudu prijavila osoblje lokalnog centra za socijalnu skrb i dvoje sudaca jer nisu zaštitili 25-godišnju ženu koju je ubio suprug nakon što je u više navrata tražila zaštitu odgovarajućih tijela.

Srbiji se također zamjera što nije uhapsila i izručila u Den Haag osobe optužene za ratne zločine. Kaže se da su pred domaće sudove izvedeni dužnosnici nižeg ranga, te da se nastavlja diskriminacija protiv Roma i drugih manjina, posebno na Kosovu.