Trupe Varšavskog pakta ušle su u Čehoslovačku rano ujutro 21. augusta 1968. godine, preuzele kontrolu nad zemljom i uhapsile tadašnje lidere reformatorskog pokreta. Zapadne zemlje su osudile represiju ali u duhu hladnoratovske politike nisu poduzele vojne korake da je spriječe.
Današnja Češka i Slovačka, koje su se mirno razdvojile 1993. godine, obilježavaju godišnjicu nizom događaja u Pragu i Bratislavi.
Praški Narodni muzej otvara izložbu koja prikazuje uspomene i sjećanja građana na događaje iz 1968. Dio izložbe je i stari sovjetski tenk parkiran ispred muzeja, javila je agencija DPA.
Među izloženim eksponatima su i lični predmeti Jana Palaha, praškog studenta koji se zapalio u januaru 1969. u znak protesta zbog invazije.
Očekuje se da će u Prag ovim povodom doputovati nekadašnji disidenti iz Rusije, Bugarske, Poljske, Mađarske i Istočne Njemačke, koji su u to vrijeme demonstrirali protiv invazije u svojim zemljama i zbog toga bili kažnjavani.
Nedavna istraživanja javnog mnijenja pokazala su međutim da se u trenutku kada se Češka sprema da preuzme predsjedavanje Evropskom unijom, mlađi građani gotovo ne sjećaju Praškog proljeća. Sedamdeset posto Čeha mlađih od 20 godina nema "nikakvo mišljenje" o događajima iz 1968.
Neki od političara i komentatora, među kojima je i američka državna tajnica Condoleezzu Rice, iskoristili su obilježavanje godišnjice da događaje iz 1968. godine uporede s ulaskom ruskih trupa u Gruziju ovog mjeseca.
"Ruski tenkovi na ulicama gruzijskih gradova podsjećaju nas na invaziju 1968. godine", napisao je češki premijer Mirek Topolanek u autorskom tekstu za jedne novine, prenijela je DPA.
"Jedna buduća sila ne može se oslanjati prvenstveno na tenkove u provođenju svoje vanjske politike", izjavila je austrijska ministrica vanjskih poslova Ursula Plassnik. "Ne želimo da se ikada više bojimo Rusije", dodala je.
Njemačka kancelarka Angela Merkel, koja je odrasla u nekadašnjoj komunističkoj Istočnoj Nemačkoj, pozvala je ljude da ne zaborave "brutalno gušenje" Praškog proljeća.
Praško proljeće je počelo početkom 1968. godine zahtjevima nove generacije komunističkih lidera na čelu s Aleksandrom Dubčekom za provođenje ekonomskih reformi i ublažavanje partijske kontrole.
Po dolasku sovjetskih trupa Dubček je uhapšen i odveden u Moskvu, nakon čega je pozvao narod da se ne opire trupama. On je ipak doživio dolazak demokratije u Čehoslovačku 20 godina kasnije kada je "plišanom revolucijom" 1989. godine srušen komunizam.
Helem Nejse predstavio četvrti album: 15 novih pjesama s cijelim spektrom muzičkih žanrova
Utjecaj duhanskog dima na odjeću i čulo okusa: Šta su otkrili Stankica Stojanović i Eldar Resić
