Bivši predsjednik Republike srpske optužen je za genocid i zločine protiv čovječnosti nad Bošnjacima i Hrvatima u Bosni i Hercegovini 1992.-1995.
Na statusnoj konferenciji, predsjedavajući sudija Iain Bonomy rekao je Karadžiću da će do početka sljedeće sedmice dobiti odgovor vlasti iz Švedske na zahtjev da u vezi s tim navodnim sporazumom njegovi pravni savjetnici razgovaraju s Carlom Bildtom, švedskom ministrom vanjskih poslova.
Bildt je 1996. bio visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH i blisko je sarađivao s Holbrookeom u primjeni Dejtonskog sporazuma, uključujući i napore da Karadžić podnese ostavku i povuče se iz političkog i javnog života.
Karadžić je u sudnici potvrdio da će sudijama u tom podnesku priložiti i dokumente dobijene od vlasti SAD-a koji, kako tvrdi, potvrđuju postojanje sporazuma o imunitetu.
Optuženi je kazao i da dokumente o tome traži i od Njemačke i "drugih zemalja".
Od prvog pojavljivanja pred ICTY-em, krajem jula prošle godine, Karadžić tvrdi da mu je Holbrooke garantirao imunitet. Sudsko vijeće je, međutim, već odlučilo da – čak i da sporazum s Holbrookeom postoji – navodni Karadžićev imunitet pred ovim sudom nema nikakvu važnost, tako da bi samo mogao biti uzet u obzir pri eventualnom određivanju kazne.
Tokom rasprave sudija Bonomy odbacio je Karadžićev zahtjev da se Tužilaštvu ograniče kontakti s medijima, na isti način na koji su ograničeni i njemu.
Sudija je prihvatio ocjenu tužilaca da je taj zahtjev "na ivici ispraznoga", preporučujući optuženom da svoje vrijeme radije posveti suštini optužnice.
Karadžić je ponovio tvrdnju da Tužilaštvo javno "demonizira" i njega i srpski narod i da bi to moglo uticati na svjedoke kojih bi, kako je rekao, "trebalo da bude 490".
Optuženi je također kao zastrašivanje svjedoka i ometanje njegove odbrane protumačio dva pretresa stanova njegove supruge i svastike, koje su međunarodne snage i pravosuđe BiH proveli na Palama krajem prošle i početkom ove godine. Haško tužilaštvo negiralo je da je pretres stana Karadžićeve supruge Ljiljane 2. decembra 2008. obavljen na zahtjev iz Haaga.
Na osnovu Karadžićevog prigovora da mu se izmijenjenom optužnicom na pravno nedozvoljen način na teret stavlja učešće u "višestrukom udruženom zločinačkom poduhvatu", sudija Bonomy je, poslije duge rasprave s tužiocem Alanom Tiegerom, nagovijestio da bi Tužilaštvu mogao naložiti da dodatno razjasni optužnicu.
Karadžić je ocijenio da se Tužilaštvo njegovim slučajem služi da "u međunarodno pravo uvede nove standarde". "Tužilaštvo nije sigurno u svoju optužnicu i pokušava da zakomplikuje slučaj - da na mene puca iz sačmare, pa šta me pogodi... Slučaj je već dobio obrise komplikovanog, tako da je pitanje – ako ovog procesa bude – kakav će biti", kazao je Karadžić.
Na početku rasprave on je "Romima i Srbima" čestitao Svetog Đorđa, upućujući čestitku i sudiji Bonomyju, uz napomenu da zna da je taj svetac zaštitnik Engleske, ali da nije siguran da ga slave i u Škotskoj, sudijinoj domovini.
Uz osmijeh, sudija Bonomy je odgovorio da je "šokiran" što mu, kao Škotlanđaninu, Karadžić čestita Svetog Đorđa, objašnjavajući da je njegov svetac Saint Andrew.
Kako je najavio sudija Bonomy, sljedeća statusna konferencija bit će održana 3. juna, prenijela je Beta.
Bivši predsjednik RS-a optužen je za genocid nad nesrbima u Srebrenici i još 11 općina u BiH, te za progon i druge zločine, uključujući i uzimanje međunarodnih talaca.
Karadžić je uhapšen u Beogradu 21. jula prošle godine, a u Haag je prebačen devet dana kasnije. U prvom pojavljivanju pred ICTY-em odbio je da se izjasni o krivici, nakon čega je sudija Bonomy u spis, u skladu s pravilima, uveo kako je optuženi izjavio da nije kriv.
Najveće greške koje ljudi čine tokom seksa: Zbog njih ne postižete zadovoljstvo
