Predsjednica Vlade Republike Hrvatske Jadranka Kosor kazala je kako se mislilo "da nakon strahota II. svjetskog rata više nije moguće ponavljanje takvih prizora ljudske patnje".
"No, nažalost, Vukovar, Srebrenica i druga mjesta ponovno su nas suočili s prizorima destrukcije, agresije i beskrajne mržnje. Također i s pitanjem jesu li novi naraštaji išta naučili iz patnje prethodnih generacija ili patnja povijesna zadanost. Hoćemo li uspjeti prekinuti lanac zla i mržnje i postaviti čvrste temelje da se nepravda i zlo više nikada ne ponovi", rekla je Kosor.
"Odavanjem pijeteta žrtvama svjedočimo našoj vjeri u život i zahvalnost onima koji su nam omogućili da živimo u slobodi, istaknula je premijerka Kosor. Poštujemo žrtve i ponavljamo istinu kako se nitko ne bi usudio zaboraviti, poručila je premijerka osudivši svaki pokušaj povijesnog revizionizma i relativizacije fašističkih zločina.
Antifašizam i odbacivanje svakog totalitarizma je u samim temeljima demokratske i neovisne hrvatske države kao i pobjede u Domovinskom ratu, koji je bio pravedan, obrambeni i osloboditeljski", naglasila je hrvatska premijerka.
Republika Hrvatska teži da Jasenovac bude mjesto mira, uvažavanja i tolerancije različitosti, kako se zlo više nikad ne bi ponovilo, a žrtve Jasenovca zlorabile u politikanske svrhe, poručila je premijerka Kosor.
Predsjednik Hrvatskog sabora Luka Bebić rekao je kako je teško pojmiti sve užase, patnje i boli žrtava tog logora i još teže silnu mržnju počinitelja sramotnih zločina.
"Suočen ovdje s razornom istinom, da su pojedini pripadnici Hrvatskog naroda bili u stanju počiniti najokrutnija nedjela u ime nedemokratske i protucivilizacijske fašističke i rasističke ideologije, želim poručiti: svatko od nas odgovoran je za ono što čini, ali i za ono što ne čini", rekao je Bebić.
Nikada se ne smije prestati inzistirati na utvrđivanju pune istine i povijesnih činjenica, hrvatski narod predugo je vremena nosio ničim opravdanu stigmu ustašoidnosti zbog zlodjela u Jasenovcu koja su u Drugom svjetskom ratu počinili pobornici kvislinške NDH, rekao je.
"Ta se stigma temelji na povijesnoj laži, najveći dio hrvatskog naroda prigrlio je borbu protiv ustaškog režima; ta je ista povijesna laž devedesetih godina prošlog stoljeća poslužila kao podloga za agresiju na Hrvatsku u okviru koje se provodilo etničko čišćenje zaposjednutih hrvatskih područja.
Da bi Hrvatska ubuduće ostala utočište mira, slobode, demokracije, ravnopravnosti i tolerancije ne smijemo dopustiti da zločini, bez obzira na počinitelja, prođu nekažnjeno ili da se bilo tko politikantski poigrava istinom", kazao je Bebić.
Predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipović istaknuo je da se komemoracijom i obilježavanjem obljetnice proboja iz jasenovačkog logora iskazuje poštovanje prema preživjelim logorašima i onima koji su tu ubijeni kao žrtve nečovječnih postupaka i zločinačkih namjera.
"Nacistička ideologija koju je ustaški režim prihvatio dobila je u koncentracijskim logorila najokrutniji izraz", naglasio je Josipović.
Pozvao je da istina o Jasenovcu nikada ne bude umanjena i zataškavana i da nikada više nijedna ideologija koja se bazira na zlu ne dobije svoj prostor ni u Hrvatskoj ni bilo gdje u svijetu.
"Jasenovac više nije mjesto jaza među narodima i povod sukobima, no i danas postoje pokušaji uvećavanja ili umanjivanja broja žrtava", rekao je Josipović, naglasivši kako je istina najjače oružje.
Podsjetio je da su u Jasenovcu ljudi ubijani jer su bili židovske, srpske, romske ili neke druge nacionalnosti, ili Hrvati antifašiti, ubijani jer nisu odobravali ideologiju zla koja je zavladala u dijelu hrvatskog naroda.
"No hrvatski narod pobijedio je zajedno s drugim narodima u antifašističkoj borbi koja se baštinila i u Domovinskom ratu", poručio je Josipović te dodao kako većina Hrvata nije nikada prihvatila nacističku ideologiju i ustaški režim.
Upozorio je da se zlo uvijek može ponoviti ako se zaboravi istina i da su svi ljudi jednaki pred zakonom i imaju temeljna ljudska prava. Zločin kao u jasenovačkom logoru više nikada se ne smije ponoviti, kazao je predsjednik Josipović.
U ime obitelji zatočenika Jasenovačkog logora nazočnima se obratio i Stevo Đurđević.
Prema najnovijim podacima Spomen područja Jasenovac, koji je danas iznijela njegova predsjednica Katica Sedmak, gotovo je 82.000 žrtava koncentracijskog logora Jasenovac - točnije 81.988 osoba je popisano imenom i prezimenom do danas.
Predsjednik Hrvatske, premijerka, predsjednik Hrvatskog sabora te brojna izaslanstva položila su vijence u podnožju jasenovačkog Cvijeta u Spomen području Jasenovac i odali počast žrtvama ustaškog logora u nazočnosti preživjelih logoraša, antifašista, ministara, saborskih zastupnika, predstavnika Glavnog stožera Oružanih snaga, političkih stranaka, nevladinih udruga i mnogih drugih.
Održana je i molitva za stradale logoraše pravoslavne, katoličke, židovske i islamske vjere. Komemoracija jasenovačkim žrtvama održana je pod pokroviteljstvom Hrvatskog sabora.
