Grupa nevladinih organizacija objavila je izvještaj kako bi doprinijela ovoj diskusiji. Vrijeme je za postepeno ukidanje prljavog uglja u Jugoistočnoj Evropi: Skriveni trošak koji možemo izbjeći, izvještaj predstavljen jučer u Beogradu, svjedoči o potrebi zaštite građana i građanki Jugoistočne Evrope od zdrastvenih poteškoća koje su rezultat sagorijevanja uglja.
Regionalna organizacija SEE Change Net, u saradnji sa organizacijama Centar za zastupanje građanskih interesa - CPI (Bosna i Hercegovina), Fraktal i CEKOR (Srbija) i MANS (Crna Gora), pozivaju Energetsku zajednicu da izbjegne bilo kakve zastoje pri implementaciji direktiva Evropske unije koje regulišu smanjenje zagađenja zraka od strane termoelektrana na ugalj.
Grupa zemalja potpisnica Ugovora o uspostavi Energetske zajednice, predvođena Srbijom, pokušava blokirati prijedlog Evropske komisije za podsticanje što brže implementacije direktiva koje kontrolišu zagađenje termoelektrana na ugalj. Snaga odluke ministara regije o dvije ne toliko poznate ali jako važne direktive (Direktiva o velikim postrojenjima za sagorijevanje (LCPD) i Direktiva o industrijskim emisijama (IED) će jasno pokazati da li im je više stalo do profita ili zdravlja građana.
Zasad, zemlje regije se nisu uspjele pripremiti za strožije standarde za emisije, i dok se rokovi približavaju, u potrazi su za izgovorima.
"Srpska vlada prijedlogom odgađanja implementacije ovih krucijalnih direktiva želi osuditi svoje građane na život u zagađenju tokom narednih godina. Ne želimo da nas u Evropi tretiraju kao građane druge klase", rekao je Zvezdan Kalmar iz CEKOR-a.
Jernej Stritih, autor izvještaja, nezavisni konsultant i bivši direktor slovenačkog Ureda vlade za klimatske promjene je rekao:
"Ako uporedimo opcije investiranja u izgradnju novih elektrana na ugalj ili instaliranje opreme za kontrolu zagađenja u postojeće elektrane, uz trenutne godišnje troškove kojima se ekonomija izlaže zbog korištenja uglja (zdravstveni troškovi i subvencije), jasno je da se ugalj treba izbaciti iz upotrebe što je prije moguće."
Godišnji projicirani zdravstveni troškovi se kreću u rasponu od 2,3 do 6,5 milijardi eura u zemljama regije: Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Srbiji.
"Još jedna alarmantna činjenica je da čak i ako se zagađenje smanji za 90 posto u odnosu na sadašnje vrijednosti, godišnji zdravstveni troškovi će ostati na nivou između 250 i 650 miliona u ove tri zemlje", rekla je Lidija Kesar iz NVO Fraktal.
S druge strane, ulaganje u kontrolu zagađenja, a zatim zatvaranje postojećih elektrana u narednih 10 godina koštalo bi milijardu investicija, te bi uzrokovalo oko 40 milijardi vanjskih troškova do njihovog zatvaranja, ali bi negativni efekti na zdravlje bili smanjeni mnogo prije nego u slučaju izgradnje novih postrojenja koja bi radila u narednih 50 godina.
Javnost regiona zaslužuje bolje, objasnio je Dejan Milovac iz NVO MANS iz Crne Gore.
"Ako okolišni standardni Evropske unije ne budu snažno nametnuti, naći ćemo se u situaciji u kojoj će naša vlada profitirati od prodaje energije Italiji, a mi ćemo plaćati zdravstvene troškove i troškove zagađenja.”
Evropska komisija i Sekretarijat Energetske zajednice se moraju oduprijeti pokušajima odgađanja implementacije ključnih direktiva o zagađenju koje će pomoći smanjenju smrti izazvanih sagorijevanjem uglja. Ministarsko vijeće Energetske zajednice treba odlučiti u korist primjenjivanja mehanizama koji mogu spasiti ljudske živote. Ključno je da bilo koji mehanizam jačanja obaveza ugovornih strana Energetske zajednice kada su u pitanju direktive LCP i IE bude obavezujući, a ne u formi “preporuka” ili “smjernica”.
Irma Filipović iz Centra za zagovaranje građanskih interesa (CPI) je rekla:
"Odluka koja će biti donesena u četvrtak će pokazati čiji se interesi štite - interesi industrije ili interesi građana"
Najveće greške koje ljudi čine tokom seksa: Zbog njih ne postižete zadovoljstvo
