Na vanrednoj konferenciji za novinare Koštunica je precizirao da ponudu DSS-NS (o dopuni koalicionog sporazuma) predsjednički kandidat DS Boris Tadić nije prihvatio, iako je "narodnjačka koalicija" namjeravala da ga podrži u drugom krugu izbora.
"Naš apel nije prihvaćen i nije nam dano objašnjenje zašto nema spremnosti za prihvatanje naše ponude. Nama je žao zbog toga. Htjeli smo da podržimo Tadića", naveo je Koštunica.
Ponuda o dopuni koalicionog sporazuma odnosi se na evropske integracije, sa ciljem da se, povodom najavljene misije EU na Kosovu - zauzme potpuno jasan stav.
Dopuna je sadržala obavezivanje članica vladajuće koalicije da u svim aktivnostima prva i najviša ustavna obaveza bude zaštita suvereniteta i teritorijalnog integriteta zemlje i očuvanje Kosova unutar Srbije, odnosno da samo cjelovita, Srbija može nastaviti proces evropskih integracija.
Tadić je u intervjuu Tanjugu danas naglasio da je program koji nudi građanima "put napretka za Srbiju" i ocijenio da će odbijanje nekih partija da se opredijele za podršku tom programu i njemu, kao kandidatu, biti "svojevrsno izjašnjavanje".
Kampanja za drugi krug predsjedničkih izbora u Srbiji završava se sutra u ponoć, a predsjednički kandidati Tomislav Nikolić i Boris Tadić "finale" nadmetanja imat će večeras u televizijskom duelu, na Radioteleviziji Srbije, i na završnim konvencijama, sutra u Beogradu.
Predsjednički kandidat DS Tadić, koji je poslije prvog kruga bio u zaostatku za Nikolićem od blizu 200.000 glasova, pred drugi krug izbora u blagoj je prednosti nad predsjedničkim kandidatom Srpske radikalne stranke, od oko 100.000 glasova, procijenio je CESID.
Prema istraživanjima, Tadić bi mogao da dobije oko 2,3 miliona, a Nikolić 2, 2 miliona glasova, rečeno je na konferenciji za novinare te nevladine organizacije.
Istraživači CESID-a smatraju i da bi najavljena televizijska debata dvojice predsjedničkih kandidata mogla da utječe na ishod izbora 3. februara, ali samo ukoliko dođe "do nokauta jednog od njih", a u suprotnom, ako bude "mlaka", neće imati nikakvog utjecaja.
Nikolić se u završnici kampanje jutros u Kremlju sastao sa ruskim vicepremijerom Dmitrijem Medvedevim, a prije sastanka s mogućim budućim predsjednikom Rusije razgovarao je i s predsjednikom Gornjeg doma Ruske Dume Sergejom Mironovim, s predsjednikom Donjeg doma Ruske dume Borisom Grizlovim, kao i sa predsjednikom Vanjsko-političkog odbora Konstantinom Kosačovim.
Proglašenje nezavisnosti Kosova moglo bi da uslijedi za 10 dana ili krajem februara, a moguće je i polovinom marta, u zavisnosti od toga ko pobijedi na predsjedničkim izborima u Srbiji - ako pobijedi Nikolić to će se desiti do 10. februara, a do 20. februara ili koji dan kasnije ukoliko trijumfuje Tadić, pišu strani mediji, pozivajući se na neimenovane izvore u Prištini.
Prema spekulacijama zapadnih medija, koji se pozivaju na također neimenovane diplomate EU, scenarij priznavanja samoproglašene nezavisnosti Kosova imat će "tri talasa".
U prvom će, među prvih 10 zemalja koje će priznati Kosovo, biti Francuska, Njemačka i Velika Britanija, Španija i Italija bi bile u drugom krugu, a Grčka i Rumunija bi to učinile kasnije, dok će Kipar vjerojatno biti jedina zemlja (EU) koja neće priznati nezavisnost srpske pokrajine.
