ICJ je ostavio rok državama učesnicama u raspravi da do 22. decembra dostave pisane odgovore na tri pitanja koja su postavile sudije iz Maroka, Brazila i Siera Leonea, a poslije čega bi sud trebalo da prouči iznijete argumente, kako tokom pisanim putem, tako i tokom usmene rasprave u drugoj fazi postupka, prenosi Tanjug.
Prvo pitanje koje je postavio sudija Abdul G. Koroma iz Siera Leone glasi "kako principi međunarodnog prava dozvoljavaju secesiju entiteta bez saglasnosti države?", pošto su se tokom rasprave čuli brojni argumenti kojima je osporavano da međunarodno pravo zabranjuje secesiju van konteksta dekolonizacije.
Brazilac Antonio Augusto Kansado Trinidade i Marokanac Muhamed Benuna postavili su dva dugačka pitanja koja se odnose na objašnjenje konteksta i okolnosti koje su prethodile donošenju jednostrane deklaracije o nezavisnosti Kosova.
Posljednjeg dana pravne bitke za Kosovo, Venecuela i Vijetnam su, braneći srpske interese poručili da secesija Kosova od Srbije nije saglasna s međunarodnim pravom i da prijeti ugrožavanju, ne samo teritorijalnog integriteta i suverenita Srbije, već i međunarodnog poretka u cjelini.
Venecuela je iznijela stav da su opasne tvrdnje pojedinih država koje zastupaju tezu da entiteti stiču pravo na secesiju uslijed kršenja ljudskih prava i upozorila da bi takvo tumačenje državama dalo ideju da nastave kršenje prava kako bi spriječile mogućnost secesije, a ne da se bore za izgradnju demokratskih institucija i vrijednosti.
Pošto su saslušale stavove Srbije, zatim autora jednostrane deklaracije o nezavisnosti Kosova, kao i još 28 država, među kojima se našlo i svih pet stalnih članica VIjeća sigurnosti UN-a, 15 sudija ICJ-a na čelu s Japancem Hisashijem Ovadom proučit će i odmjeriti iznijete argumente po dobijanju pisanih odgovora na današnja tri pitanja.
Potom će većinom glasova, kako se očekuje, najkasnije polovinom iduće godine, ICJ donijeti savjetodavno mišljenje o legalnosti secesije Kosova koje nije obavezujuće za države, ali će, kako su ocijenili stručnjaci, imati veliku pravnu, kao i političku i moralnu težinu.
Tokom rasprave, agrumente u prilog odbrane srpskih interesa iznijelo je 12 država, među kojima su Kina, Rusija, Argentina, Brazil, Bolivija, Rumunija, Španija, Kipar, Venecuela, Vijetnam, Burundi i Laos.
U prilog navisnosti Kosova argumentaciju su predočile Albanija, Austrija, Azerbejdžan, Bahrein, Hrvatska, Danska, Finska, Francuska, Njemačka, Jordan, Sijera Leone, Holandija, Norveška, Saudijska Arabija, Velika Britanija i Sjedinjene Američke Države.
U razmatranje je uključeno ukupno 36 država, a komentare na pisane izjave u prvoj fazi postupka dostavilo je 14 zemalja, računajući i Srbiju.
Prištinska delegacija je u ICJ-u prisutna pod nazivom "autor jednostrane deklaracije", pošto samoproglašena država Kosovo nije članica Ujedinjenih nacija.
Srpska delegacija, s ambasadorom Srbije u Parizu Dušanom Batakovićem na čelu, poručila je prvog dana zasjedanja da jednostrana deklaracija o nezavisnosti Kosova predstavlja izazov Ujedinjenim nacijama i autoritetu svjetske organizacije, a naročito njenoj sposobnosti da ubuduće djeluje na ostvarenju jednog od svojih osnovnih načela - održanju mira i sigurnosti.
Delegacija je, također, izrazila očekivanje da će sud svoje savjetodavno mišljenje zasnovati isključivo na međunarodnom pravu, nezavisno od političkih konsideracija i odnosa moći između pojedinih država, kao i da neće dozvoliti urušavanje osnovnih principa na kojima je zasnovan međunarodni poredak - suverenitet i teritorijalni integritet država, ali i spremnost za povratak pregovaračkom stolu.
S druge strane, delegacija iz Prištine, sa Skenderom Hisenijem na čelu, branila je secesiju Kosova tvrdnjom da je jednostrana deklaracija o nezavisnosti "volja kosovskog naroda", istovremeno odbacujući bilo kakvu mogućnost za otvaranje novih pregovora o statusu.
Iz ICJ-a su poručili da će, iako 15 sudija dolaze iz različitih okruženja i da bi moglo da bude različitih pogleda u vezi s tim pitanjem, konačno usvojeni stav predstavljati stav suda u cjelini.
Osam od 15 sudija ICJ-a dolazi iz država koje su priznale Kosovo.
Jednostrano proglašenu nezavisnost Kosova do sada su priznale 63 od 192 države članice UN-a, podsjeća Tanjug.
Dolazi li Bolt u Sarajevo? Glavni Uberov konkurent traži vozače u glavnom gradu BiH
