Deželu opisuje kao državicu poznatu po izvrsnim skijašima i Slavoju Žižeku, a zatim napominje kako je protekle sedmice kamata na dugoročne državne obveznice skočile na 5,4 posto. Istina, na Kipru je kamata prešla 7 posto, ali smatra se da su obje brojke prešle crvenu crtu i ušle u opasnu zonu.
Kamate ne bi bile nužno pri vrhu dnevnog reda da se Slovenija za finansiranje javnih potreba proteklih 10-ak godina nije obilato zaduživala u inostranstvu, a procjena je da će samo ove godine u istu svrhu trebati izdavanjem obveznica namaknuti gotovo tri milijarde eura.
Istovremeno, Matthews napominje kako je više od 20 posto kredita u trima najvećim slovenskim bankama nenaplativo, a trećina tog postotka otpada na privatne kompanije.
Premda je konzervativna vlada Janeza Janše počela provoditi sveobuhvatne mjere štednje, tome bi prema Matthewsu mogao doći kraj s novoustoličenom lijevo orijentiranom premijerkom Alenkom Bratušek. Ona bi umjesto štednjom Sloveniju iz krize mogla pokušati izvlačiti novom potrošnjom, tj. novim zaduživanjem.
U tom bi slučaju izvjesno bilo smanjenje slovenskog kreditnog rejtinga te posljedični novi porast kamata na obveznice i sve teže finansiranje obaveza. U konačnici bi Slovenija mogla biti prisiljena zatražiti međunarodnu finansijsku pomoć kako bi izbjegla bankrot.
Jedna od najvećih historijskih misterija riješena: Naučnici pročitali spis star 2.000 godina
Pregovara se o uspostavi novih linija na Aerodromu Sarajevo, fokus je na ovim gradovima
