"U Tužilaštvu za ratne zločine...često nam se ukazuju sumorne slike devedesetih. Gledamo zbjegove, nesreće, ubistva, masovna ubistva. Razlog - zato što je neko bio drugačiji", rekao je Vukčević na okruglom stolu "Prevazilaženje loše prošlosti, ka evropskoj budućnosti, Srbija budućnosti".
Ukazavši da su takve slike posljedica neodgovorne i pogubne politike koja je odnijela više od sto hiljada života, Vukčević je istakao da je procesuiranje ratnih zločina obaveza i dug prema porodicama žrtava, ali i prema budućim naraštajim.
"Kada proučavam tragove zločina, izvršioce, žrtve, težim ka individualizaciji krivice, da se zločinci nazovu imenom i prezimenom i da se skine kolektivna anatema sa mog naroda", naglasio je tužilac.
On je naveo da se često sa skupštinske govornice čuju napadi na pravosudne organe - "umjesto da nas štite kao instituciju, obrušavaju se na nas, relativizujući zločin i rugajući se žrtvama".
Vukčević je upitao odakle pravo političarima da to rade - "vrijeme kada su poslanici koji su najgrlatiji u vrijeđanju i prijetnjama bili na vlasti obilježeno je grobovima i suzama".
Podsjetivši da do 2000. godine nijedan zločin nije procesuiran, Vukčević je istakao da ne bi došlo do Bratunca, a potom ni do Srebrenice, da je te godine pokrenut postupak za zločine u Zvorniku, javio je Tanjug.
Tužilac je naglasio da je nastala lančana reakcija: zločin je tvorio zločin, a mržnja potpuno potisnula ljudske i civilizacijske vrijednosti.
"Zato želim da pogledam u budućnost, da ostavimo ove slike upravo u devedesetim, a zločince da kaznimo. Želim da primijenimo evropske vrijednosti, da pokažemo sebi i drugima koliko smo dostojni te Evrope", zaključio je Vukčević.
Predsjednik Okružnog suda u Beogradu Siniša Važić rekao je da se ne smije dozvoliti da ratni zločini ostanu neotkriveni, a počinioci neizvedeni pred sud.
"Ako to ne učinimo, odgovornost za učinjeno prenijet ćemo na buduće generacije i sebe učiniti odgovornim za te zločine, jer nismo učinili ono što smo morali, mogli i bili dužni da učinimo. Pokoljenja koja dolaze nepotrebno ćemo opteretiti ružnim nasljeđem", naglasio je Važić.
Profesor Vojin Dimitrijević ocijenio je da je politička elita koja je oborila bivšeg predsjednika Srbije Slobodana Miloševića, spremno prihvatila teret prošlosti.
"Oni brane sve njegove spoljnopolitičke poteze iz tog vremena kao ispravne i protive se svim nevoljama koje su zbog toga nastale, a najbolji primjer za to je Kosovo", kazao je Dimitrijević.
Profesor Momčilo Grubač ocijenio je da politička scena Srbije nudi povratak u neslavnu i nesrećnu prošlost.
Podsjetivši da se navršava deset godina od donošenja zloglasnih zakona o informisanju, univerzitetu, Grubač je upozorio da se ne smije nikada više dozvoliti zloupotreba prava i zakona.
Predstavnik Centra za komunikaciju "Pravda" Dragan Sekulović, koji je devedesetih izbjegao iz Hrvatske, rekao je da su Vojislav Šešelj i Tomislav Nikolić "unesrećiteji izbjeglica, koji su uništili ljudske živote" i da je stoga paradoksalno da Nikolić sada govori ljudima da ih "vodi u srećnu budućnost i da spašava Kosovo i Metohiju".
