Regija
0

Više od 15.000 građana obilježilo 19. godina od pada Vukovara

SRNA
U prisustvu državnog vrha Hrvatske i više od 15.000 građana, u Vukovaru je danas obilježen Dan sjećanja, povodom 19-te godišnjice od ulaska JNA u ovoj grad.

Obilježavanje je počelo komemorativnim skupom i prigodnim programom ispred Opšte bolnice u Vukovaru, a potom je 15.000 građana u "Koloni sjećanja" prepješačilo do 5,5 kilometara udaljenog Memorijalnog groblja.

Hrvatski predsjednik Ivo Josipović, nakon što je prošao je u "Koloni sjećanja" od vukovarske bolnice do Memorijalnog groblja, izjavio je novinarima da se Hrvatska okreće budućnosti i EU.

 Josipović je istakao  da je "Vukovar bio velik u svojoj žrtvi, ali i u sposobnosti da oprosti". 

Predsjednik Sabora Luka Bebić rekao je da je današnja poruka iz Vukovara da se stradalih treba sjećati s poštovanjem i divljenjem, ali isto tako i gledati u budućnost i kako će živjeti mladi ljudi koji žele da ostanu u tom gradu. 

Predsjednica Vlade Hrvatske Jadranka  Kosor izjavila je da  "uspomena na žrtve Domovinskog rata obvezuje sve da se okrenu  budućnosti, ali da pri tom ne treba zaboraviti  žrtve". 

Moto pod kojim je održana glasi "Vukovar - pobjednik, jer je žrtva".
Na današnji dan, 18. novembra prije 19 godina, jedinice bivše JNA ušle su u Vukovar, čime su okončane tromjesečne borbe u kojima je, prema procjenama, poginulo do 5.000 ljudi, uglavnom civila i razrušen gotovo čitav grad.

Ratni sukobi počeli su 13. avgusta 1991. godine, a JNA je zauzela grad 18. novembra te godine. Vukovar je bio prva urbana sredina iz koje su borbom potisnute hrvatske snage.

U opsadi Vukovara učestvovalo je oko 30.000 vojnika JNA i veliki broj pripadnika teritorijalne odbrane i paravojnih snaga, dok su hrvatske snage, prema procjenama, najprije brojale 1.800 ljudi, ali je vremenom njihov broj znatno povećan.

Civilna vlast u Vukovaru je uspostavljena početkom decembra 1991. godine, kada je donijeta odluka da grad bude administrativni centar Srpske oblasti Slavonije, Baranje i zapadnog Srema.

Istočna Slavonija bila je pod upravom Prelazne administracije UN (UNTAES) do 15. januara 1998. kada je ova oblast vraćena pod hrvatsku upravu.

Za zločine počinjene tokom ratnih sukoba u Vukovaru Haški tribunal optužio je nekadašnjeg gradonačelnika tog grada Slavka Dokmanovića, trojicu bivših oficira JNA - Mileta Mrkšića, Veselina Šljivančanina i Miroslava Radića i bivšeg predsjednika vlade te oblasti Gorana Hadžića.
U septembru 2007. godine Haški tribunal osudio je oficire bivše JNA Mileta Mrkšića na 20 godina zatvora, Veselina Šljivančanina na pet godina za pomaganje ubistva i mučenje hrvatskih zarobljenika u Vukovaru 1991, a trećeoptuženog Miroslava Radića sud je oslobodio krivice. U maju ove godine Šljivančanin je pravosnažno osuđen na 17 godina zatvora.

Dokmanović je uhapšen u junu 1997. i prebačen u pritvorsku jedinicu UN u Hagu, gde je godinu dana kasnije izvršio samoubistvo.

Haški optuženik Goran Hadžić je u bjekstvu od 16. jula 2004. godine kada je otpečaćena optužnica protiv njega. Hadžić je optužen za ratne zločine nad hrvatskim i drugim nesrpskim stanovništvom u Istočnoj Slavoniji.

Pred srpskim pravosuđem 15 osoba je pravosnažno osuđeno na višegodišnje kazne zatvora zbog ratnih zločina na teritoriji Vukovara 1991, a u toku je veći broj istraga zločina počinjenih u tom gradu.

Zbog zločina na Ovčari, na maksimalne kazne od po 20 godina zatvora osuđeni su bivši teritorijalci Miroljub Vujović, Stanko Vujanović, kome je 1. novembra ove godine izrečena i devetogodišnja kazna zbog ratnog zločina ubistva četiri hrvatska civila na teritoriji Vukovara 1991, zatim Predrag Milojević, Đorđe Šošić, Miroslav Đanković i Saša Radak.
Milan Vojnović i Ivan Atanasijević osuđeni su pravosnažno na po 15 godina zatvora, Jovica Perić na 13, Nada Kalaba na devet, Milan Lančužanin na šest, a Predrag Dragović i Goran Mugoša na pet godina zatvora.

Optužbe su oslobođeni Vujo Zlatar, Predrag Madžarac, Marko Ljuboja i Slobodan Katić i Milorad Pejić.

U odvojenom postupku pravosnažno su osuđeni Damir Sireta na 15, a Milan Bulić zvani "Bulidža" na dvije godine zatvora.

Na mjestu stradanja oko 200 civila i vojnika zarobljenih nakon pada Vukovara otvoren je 2006. godine spomen-dom "Ovčara". Tom činu prisustvovali su najviši državni funkcioneri Hrvatske.